Zlatne rezerve Srbije iznose više od 37 tona i svo zlato se od prije nekoliko mjeseci nalazi u zemlji, pošto je povučena i posljednja tona iz inostranstva, tačnije iz Berna u Švajcarskoj i iz Londona, saopštila je guverner Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković.

Svo zlato iz inostranstva vraćeno kući

Kada se krajem jula zlato Srbije našlo u trezoru NBS, ona je objasnila da je u uslovima pojačane globalne neizvjesnosti centralna banka željela da dodatno poveća njegovu sigurnost i dostupnost.

Zlatna groznica nas nije zaobišla ni tokom pandemije, kao što je to bilo i u vrijeme finansijske krize 2008. godine kada je vrijednost zlata porasla 280 odsto i iako se poslije udarne krize stabilizovala i dalje je ostala uvećana za oko 200 odsto.

Profesor bankarstva na Beogradskoj bankarskoj akademiji, Branko Živanović, napominje da je od januara 2020. godine na samom početku pandemije kovida vrijednost zlata bila oko 1500 dolara za finu uncu da bi najskuplje bilo u avgustu prošle godine kada je njegova cijena bila 2100 dolara za uncu.

Tokom ove godine, kada se, kako kaže za Sputnjik, svijet svikao na pandemiju i splasnuo strah od nepoznatog, a vakcine počele da daju rezultate, situacija se stabilizovala. Ponovo je počelo investiranje i u druge vidove rezervi, pa je zlatu cijena tokom 2021. pala. Ono se u periodu januar-jul kotiralo između 1900 i 1950 dolara za finu uncu da bi mu cijena tokom novembra bila oko 1800 dolara, kaže on.

Zlato je zlato - uvijek

U svakom slučaju, i u kriznim i u nekriznim vremenima, u strukturi monetarnih rezervi svake države, zlato igra značajnu ulogu, ističe sagovornik Sputnjika, navodeći da ga države deponuju u trezorima svojih centralnih banaka kao stratešku rezervu.

„Kada krizna vremena dođu, kada pojedine valute mogu da depresiraju, da gube na vrijednosti, devalviraju, kada pojedine države i privrede gube kreditni bonitet, ne daju više takve kamate na svoje emitovane hartije od vrijednosti i manji su ti doprinosi, u tom trenutku zlato postaje atraktivnije. Postaje posljednje utočište, jer ono posljednje gubi vrijednost, strateška je rezerva“, kaže Živanović.

On ističe da iako je poslije 1976. sa padom takozvanog bretonvudskog monetarnog sistema ukinut zlatni standard čime je zlatu dejure oduzeta monetarna uloga i status rezervne valute, ono defakto nikada tu monetranu ulogu nije izgubilo.

Uvećane zlatne rezerve

U pojedinim kriznim godinama postajalo je mnogo atraktivnije od bilo kog vida deviznih, odnosno monetranih rezervi. To što nikada neće izgubiti vrijednost njegova je, kako kaže, najveća prednost.

Rezerve Srbije u zlatu su, po riječima guvernerke NBS, krajem jula činile 12,4 odsto ukupnih deviznih rezervi NBS u odnosu na 5,7 odsto koliko su iznosile na kraju 2012. godine. U istom periodu njegova količina je više nego udvostručena, dok je njegova vrijednost utrostručena i sada iznosi 1,8 milijardi evra, kazala je tada Tabakovićeva.

To što je NBS sve zlatne rezerve Srbije povukla iz inostranstva i vratila kući, Živanović kaže da je nešto što prati krizna vremena.

Kako je i sama guvernerka napomenula, trend repatrijacije zlatnih rezervi iz trezora američkog Feda, Banke Engleske, švajcvarskih i drugih banaka, gdje uglavnom leže, što takođe košta, prisutan je posljednjih nekoliko godina. Vraćale su ih i Njemačka, Holandija, Austrija, Poljska, Mađarska...

„Svako se tako osjeća sigurnijim jer u postkriznoj perspektivi koja nije svaki put izvjesna i sasvim predvidiva, najbolje je da taj novčani, monetarni medijum par ekselans, koji je sto posto siguran i nikada ne može izgubiti na vrijednosti, držite u svojim centralnim bankama, u svojim trezorima, pod kontrolom“, objašnjava sagovornik Sputnjika.

Nekima ga nisu dali

Ne treba zanemariti ni podatak da se dešavalo i to da država ne može da povuče svoje zlatne rezerve kada hoće. Najsvježiji je primjer Venecuele kojoj je Britanija odbila da vrati zlato iz Banke Engleske jer nije priznala vlast Nikolasa Madura, smatrajući izbore iz 2018. nelegitimnim.

Francuska je uoči Drugog svjetskog rata tajno odnijela najveći dio svog zlata u SAD, plašeći se Nijemaca. Kada su nacisti poraženi, SAD su odbile da ga vrate jer deponent nije bila država nego privatna lica. Francuski predsjednik Šarl de Gol uspio je da vrati 4.400 tona dragocjenog metala samo u zamjenu za američku valutu, odnosno morao je da plati za francusko zlato.

Indija je tokom krize 1991, da bi izbegla neispunjenje obaveza, kao osiguranje kredita poslala osam tona zlata Banci Engleske. Indija je vratila dugove, ali je, prema pisanju „Politike“ zlato ostalo u Londonu, jer „nije bilo bezbjedno da se transportuje”.

Još će kupovati

NBS ne samo da je povukla zlato, nego je najavila da će ga i ubuduće kupovati s ciljem da uskoro obezbijedi rezerve od 50 tona.

Odluku naše centralne banke da i dalje povećava udio zlata u strukturi svojih deviznih, odnosno monetarnih rezervi profesor bankarstva vidi kao prirodan i dobar potez jer značajno ne mijenja strukturu rezervi. Do toga bi, kako kaže došlo kada bi zlato činilo više od 20 odsto deviznih rezervi Srbije, što bi druge zbunjivalo. Pitali bi se zbog čega gomilaju toliko zlato, s obzirom na to da je riječ o, kako kaže, takoreći jednom sterilnom bogatstvu.

Ima i slabosti

Zlato, kao ističe, uz dobre strane ima i mane.

„Njegova slabost je što kada se situacija stabilizuje, njegova cijena pada, njegovo obezbjeđenje, transport, servsiranje je jako skupo, ono je teško za svakodnevno transferovanje u novac i ono je isključivo strateška, neoperativna rezerva“, objašnjava Živanović.

A u tome što neke velike države već nekoliko godina gomilaju zlatne rezerve vidi geopolitičke razloge.

Srbija svakako u te grupe zemalja ne spada i sadašnju politiku, smatra on, treba da zadrži kakva jeste. Treba da ima određeni procenat zlatnih rezervi koje garantuje stabilnost, a nikako ići u ekstreme i gomilati ih bez smisla i potrebe, ocijenio je sagovornik Sputnjika.