Zašto i kako država na samom sjeveru Evrope sa 5,5 miliona stanovnika, pomalo nerazmljivom kulturom, nepoželjnom klimom i teško savladivim jezikom tako dobro kotira na planu poslovanja i međunarodnom tržištu rada?

Program od 90 dana probnog preseljenja uz rad u Finsku izazvao je veliko ineresovanje naročito među Kanađanima, Britancima i Amerikancima što je Helsinki učvrstilo na mapi lokacija za globalne radnike.

Prema programu samo 15 radnika će dobiri priliku da testiraju život i rad u Finskoj na tri mjeseca zajedno sa svojim porodicama. Beneficije koje se nude za izabranih 15 kandidata su doček na aerodromu, pomoć u inicijalnoj orijentaciji, kurs iz finske kulture, uslovi za rad na daljinu, upoznavanje sa lokalnim mrežama trgovina i ostalih usluga – online i offline, sređeni papiri za boravak i druga iskustva u upoznavanju Finske.

Uspješni kandidati će takođe dobiti ponude aranžmana za smještaj i brigu o djeci od škole do obdaništa. Kartu će morati da plate sami kao i cijenu smještaja iako i za to dobijau asistenciju, ali ako njihovo iskustvo bude pozitivno na obostrano zadovoljstvo i Finaca i radnika iz inostranstva – dobiće pomoć u procesu prijavljivanja za stalni boravak u Finskoj.

Ovu kampanju za privlačenje radne snage i novih talenata naročito u tehnološkoj industriji je organizovao Helsinki Business Hub. Na program koji je zatvoren u decembru prošle godine mogli su se prijaviti svi stariji od 18 godina koji trenutno ne žive u Finskoj i ispunjavaju druge uslove mada se prioritet davao državljanima Sjedinjenih Američkih Država. Kako piše u ponudi, program preseljanja počinje tokom mjeseca februara, ali postoje mogućnosti prilagođavanja u zavisnosti od uslova i trenutne situacije izabranih kantidata.

Pored svih pogodnosti koje su ponuđene ovim programom Amerikanci su, kako piše britanski The Guardian, naročito bili zainteresovani za, ne samo perspektive poslova i uslova rada koji se nude, već i za univerzalno zdravstveno osiguranje, velikodušne dopuste za roditelje, balans između života i rada te blizinu prirode, ali i način kako se finska vlada nosi sa panedmijom izazvanom korona virusom.

Dobri rezultati u pandemije

U Finskoj su brojke zaraženih korona virusom relativno male u odnosu na ostatak Evrope. Kao uzor skandinavskih država najčešće se gleda na Švedsku, međutim u nošenju sa virusom Finska se pokazala mnogo bolje. Još u proljeće 2020., kad je broj zaraza širom svijeta naglo porastao, finska vlada je brzo reagovala i nametnula dvomjesečne restriktivne mjere zatvaranja. Putovanje u i iz Helsinkija i okolnih područja bilo je zabranjeno. Zatvorene su škole i druge ustanove, a vrlo brzo i restorani.

Finska je bila prva od Norveške, Danske i Švedske koja je uvela mjere zatvaranja i tako postigla dobre rezultate u prevenciji širenja virusa.

Povjerenje u finsku vladu je visoko – bilo je malo protivljenja mjerama, za razliku od ostatka Evrope. Istraživanje Parlamenta Evropske unije (EU) iz prve polovine prošle godine utvrdilo je da se 73 posto ispitanika dobro nosi sa restrikcijama. Finska takođe ima jednu od najnižih stopa umrlih od COVID-19 na svijetu – 85 na milion stanovnika.

Finska – najsretnija zemlja na svijetu

Tri godine zaredom, Finska se vodi kao najsretnija zemlju na svijetu. U izvještaju Ujedinjenih nacija (UN) o stanju sreće na svijetu (2020 World Happiness Report) Finska je bila na prvom mjestu i 2020.

Izvještaj o stanju sreće uzima u obzir faktore kao što su očekivanja o zdravstvenom stanju u životu, sloboda u pravljenju životnih izbora, bruto domaći proizvod (BDP), velikodušnost, socijalna podrška u krugu prijatelja, percepcije o korupciji kao i skorije emotivno stanje ispitanika, bilo ono dobro ili loše.

Finsku već niz godina hvale različita međunarodna tijela zbog širokog programa socijalnih beneficija, niskog nivoa korupcije, demokratije koja dobro funkcioniše i usađenom osjećaju slobode i autonomnosti.

Progresivna poreska struktura i raspodjela bogatstva omogućila je procvat univerzalnog zdravstvenog sistema i, “zapanjujuće”, kako je napisao magazin Forbes u analizi UN izvještaja o sreći, više od 80 posto Finaca vjeruje svojoj policiji, što je daleko više od stanja povjerenja u policiju u mnogim drugim državama.

Rodna ravnopravnost je takođe visoko na listi prioriteta Finske u odnosu na smanjenje razlike u platama među spolovima, kao i visokokvalitetnom obrazovanju. Finska je zapravo jedina zemlja u razvijenom svijetu u kojoj očevi provode više vremena sa školskom djecom nego majke. Što se smatra dokazom progresivnosti nacije. Za majke koje odluče da ostatnu kod kuće, vrlo je često da to čine nekoliko mjeseci ili čak godina kako bi bile prisutne tokom ključnih formativnih godina razvoja svoje djece.

Procvat digitalne tehnologije

Takođe, Finska već dugo postiže dobre rezultate i u globalnoj ekonomiji – iznjedrila je svjetske brandove kao što su Nokia, SMS tehnologiju, Rovio (programer Angry Birds video igrice), Supercell (tvorci Clash of Clans), ili operativni sistem sa otvorenim kodom Linux.

Start-up industrija u Finskoj ima vrijednost od šest milijardi eura – ova nordijska zemlja ima najveći broj digitalnih startupa po glavi stanovnika na svijetu.

Ali pored svega toga Finska se bori da izgradi svoju radnu snagu u rastućoj digitalnoj industriji. “Imamo dobar školski sistem i obrazujemo mnogo inžinjera i programera, ali potražnja je toliko velika da sve to jednostavno nije dovoljno”, objasnila je za BBC Johanna Huurre, iz Helsinki Business Huba koji je organizovao migrantski program sa testom od 90 dana života i rada u Finskoj.

“Mi ne vjerujemo da je sva mudrost skoncentrisana u Finskoj, ako imamo različite internacionalne talente, to će pomoći da se naše najbolje ideje prošire globalno”, rekla je Huurre.

Za program koji nudi probni život u Finskoj na 90 dana, a koji je za kratko vrijeme privukao veliki broj zainteresovanih, Joonas Halla iz Bussiness Finland za The Guardian je rekao: “Bila je to sjajna kampanja za predstavljanje Finske. (…) Ono što je dobro je praktičan pristup. Ovdje tehnološki sektor zaista napreduje – prema jednoj procjeni trebao bi stvoriti 50.000 novih radnih mjesta 2021. Trebaju nam talenti”.

Izvor: slobodnaevropa.org