Porodica Manojlović iz Pojata kod Parićina, u vrijeme pandemije korona virusa, razvila je dobar biznis! I danas imaju najneobičniju farmu u Srbiji...
U svom dvorištu imaju sedam bazena u kojima gaje gliste, kalifornijske!
Ova vrsta pogodna je kao mamac za ribolovce, a đubrivo koje proizvode može da se koristi za sadnju biljaka.
Slađana Manojlović je baš tokom pandemije korona virusa došla na ideju da nabavi jedno leglo kalifornijskih glista a kako su godine prolazile, posao je napredovao.
"Najprije smo počeli na površini od svega dva kvadrata, sa dva bazena. Malo po malo došli smo do sedam bazena. Kalifornijske gliste su vrlo interesantne životinjice. Često volim da kažem da je za mene jedan bazen kao fabrika koja radi u tri smjene. One su aktivne i vrijedne tokom cijele godine. Imaju period hibernacije, negdje od 15. novembra, pa do 15. aprila. Ove godine je sezona počela malo ranije tako da su i svi ti radovi oko njih počeli ranije", kaže Slađana.
Priznaje da i oko njih ima posla i objašnjava kako se održavaju legla.
"Prva faza u tom poslu u proljeće je previlavanje i prihrana. Prihrana ide na svakih 15 dana i to stajnjak. Pošto se bavimo ovčarstvom, imamo imamo naš, ali sa strane nabavljamo konjski i kravlji. Što je više vrsta stajnjaka, to je bolji glistenjak, brži razvoj i rast. Najznačajniji je dio posla u sušnim periodima tokom ljeta", dodaje Snežana, jer je tada, kako kaže, neophodno voditi računa o vlažnosti zemljišta u kojem se gliste nalaze i mora da iznosi od 70 do 80 procenata.
Ribolovcima, ali i poljoprivrednicima koji imaju plastenike, kalifornijske gliste i njihov glistenjak može biti od velikog značaja.
"Lokalni ribolovci su jedva čekali da imaju sigurno tržište. Krenuli smo sa tim u februaru. Uporedo sa glistama, ono što je isplativo na tržištu je glistenjak. Njihov proizvod je vrlo interesantan. To je jedno prirodno organsko đubrivo, koje sadrži sve potrebne mikro i marko elemente, mineralne materije koje su potrebne jednoj biljci", ističe ona.
Umjesto skupih preparata, glistenjak može da oporavi biljku jer, kako kaže Snežana, sadrži čak i hormon za oživljavanje.
"Biljka može da se posadi u čist glistenjak i da ne izgori, zato što bi ph vrijednost trebalo da se kreće od 6,8 do 7,2. Ja sam sobno cvijeće sadila u čistom glistenjaku i cvijeće mi je izvanredno", pohvalila se Snežana.
Gazdinstvo Manojlović, poznato je i po gajenju rijetke vrste crnih kokošaka koje hrane onim što ostane poslije "prosijavanja" glistenjaka.
"Napravili smo jednu simbiozu, vrlo interesantnu. Kada se vadi glistenjak ubaci se taj sloj hrane u debljini od 10 do 15 centimetara. One idu za hranom, dođu u gornji sloj, onda se taj sloj sa glistama ubaci u bazen. Tako se to radi nekoliko puta, a 10 odsto njih ostane u glistenjaku koji treba da se vadi. Е tih 10 odsto, kada izvadimo i kad se prosuše, damo kokama. Hrane se proteinima, što je melem za njih", smije se sagovornica "Informera".
Tročlana porodica Manojlović je u svom kraju poznata po nesvakidašnjim primjercima interesantnih životinjskih vrsta. Iako sve ovo što rade smatraju hobijem, planiraju proširenje i još veću ponudu.
