Sada se izvršni direktor kompanije suočava s teškom situacijom - smirivanjem regulatornih tijela u zemlji i ulagača u inostranstvu, dok se istovremeno brani od žestoke konkurencije, piše "CNN".

Čeng (38) je najmlađi preduzetnik na čelu jedne od najvećih kineskih tehnoloških kompanija. Tokom devet godina od osnivanja Didi, Čeng je nokautirao hrpu moćnih protivnika i prikupio gotovo 160 miliona mjesečno aktivnih korisnika samo u prvom tromjesečju ove godine, samo u Kini, gotovo dvostruko više od broja korisnika Ubera širom svijeta.

Kina zabranila Didi

Ali, njegova je kompanija danas u nesigurnoj situaciji. Ona je jedna od najistaknutijih meta kineskog sveobuhvatnog suzbijanja tehnološkog i privatnog preduzetništva kojem se ne vidi kraj.

Njene dionice pale su više od 40 odsto otkako su regulatori počeli preispitivati kompaniju, brišući tržišnu vrijednost od 34 milijarde dolara.

Početkom ljeta, kineska regulatorna tijela zabranila su Didi u trgovinama aplikacija u okviru istrage o njenoj praksi prikupljanja podataka i privatnosti, prijeteći njenom budućem rastu.

Pritisak bi mogao uništiti Didijevo uporište na kineskom tržištu ako kompanija ne bude mogla zadovoljiti vladajuću kinesku komunističku partiju.

Kako je nastao Didi

Prije nego što je 2012. godine osnovao Didi, Čeng je bio prodajni menadžer u Alibabi. U početku je zarađivao oko 200 dolara mjesečno, da bi se brzo uzdigao i za sedam godina postao najmlađi regionalni menadžer kompanije.

Čeng je rekao da je Didi stvorio jer mu je dosadilo što nije mogao dobiti taksi za vrijeme službenog putovanja, prema profilu objavljenom u junu u "Business Timesu", kineskom finansijskom mediju. To nezadovoljstvo navelo ga je na razmišljanje o tome kako riješiti problem.

"Razmišljao sam o stvaranju aplikacije za uslugu prevoza, tako da što manje luzera na kiši čeka prevoz", rekao je Čeng, prisjećajući se depresivnog iskustva u Pekingu kada tokom oluje satima nije mogao pozvati taksi.

Čeng je osnovao Didi sa samo 15.000 dolara vlastitog novca i još 110.000 dolara od Vang Ganga, investitora koji je nadzirao Čenga dok je radio u Alibabi. Vangova početna investicija bila je vrijedna milijardu dolara kada je Didi izašao na berzu. Kao i u slučaju njegovih tehnoloških prethodnika Baidua, Alibabe i Tencenta, Didijev uspon bio je brz.

Za razliku od tradicionalnih taksija, kompanije poput Didija ne zahtijevaju skupe i teško dostupne dozvole za automobile ili vozače. Prije nego što je ova industrija regulisana prije pet godina, mnogi su gradovi optuživali aplikacije za usluge prevoza da vode ilegalne taksi-poslove. Didi je tvrdio da samo pruža platformu za povezivanje putnika s automobilima u vlasništvu agencija za iznajmljivanje ili trećih strana.

Didi je naučio upravljati ovom sivom zonom. Čak je vozačima nadoknadio kazne koje su im vlasti izrekle zbog kršenja lokalnih zakona, kako bi ih zadržao na putu i tako zadržao korisnike. Kineska centralna vlada u to je vrijeme podsticala brze inovacije, a usluga prevoza u Kini nikada nije bila izričito zabranjena. A 28. jula 2016. godine u Kini je konačno legalizovana usluga prevoza. Nekoliko dana kasnije, Didi je kupio Uber Chinu.

Problemi s Pekingom

Nakon 2016. godine Didi je nastavio učvršćivati svoju dominaciju nad kineskim prevozom, a do 2018. kontrolisao je 90 odsto kineskog tržišta. Iste godine kompanija se proširila na Australiju, Brazil i Meksiko te se usmjerila na korisnike izvan svoje matične zemlje.

Međutim, brzi uspon uključivao je kontroverze. Godine 2018. vozači Hitcha usmrtili su dvije putnice, što je natjeralo Didi da obustavi operacije na ogranku zajedničkog prevoza. Ubistva su dovela do pritiska vlade koja je tražila da Didi s vlastima u stvarnom vremenu podijeli podatke o svojim vozilima i vozačima. Kompanija se tome dugo opirala, da bi krajem 2018. ipak popustila.

Taj je pritisak nagovijestio Didijeve nevolje tokom ove godine. Peking se oštro okrenuo protiv internet kompanija za koje strahuje da su postale prevelike i moćne, što je rezultiralo masovnim akcijama protiv tehnologije, obrazovanja, zabave i drugih industrija. Pod predsjednikom Sijem Đinpingom Komunistička partija agresivno nastoji da obuzda privatna preduzeća i pošalje jasan signal da kineske organizacije moraju sarađivati s kineskom vladom. Kompanije koje su prebrzo narasle biće pod kontrolom kako bi se osiguralo da budu usklađene s vladinim prioritetima.

Didi je naišao na probleme jer je krenuo s početnom javnom ponudom dionica u vrijednosti od 4.4 milijarde dolara u Njujorku, očigledno uprkos naznakama da je Peking time nezadovoljan. Regulatori su izrazili zabrinutost zbog sigurnosti podataka i predložili Didiju da odloži izlazak na burzu. Čeng je ipak nastavio, ali se kao i drugi direktori Didija držao dalje od javnosti tokom inicijalne ponude dionica koja se odvijala uoči 100. godišnjice kineske Komunističke partije.

Nije zvonio na otvaranju niti je o tome pisao na kompanijskim računima na kineskim društvenim mrežama.

"Žele ograničiti Didijev rast u Kini"

Samo nekoliko dana kasnije Kineska uprava za cyberspace zabranila je Didi u trgovinama aplikacija, spriječivši kompaniju da stiče nove korisnike. Internet nadzornik optužio je kompaniju za nezakonito prikupljanje i loše upravljanje korisničkim podacima zbog mnoštva lokacija i ruta koje sadrže osjetljive podatke o kineskom prometu, putevima i građanima.

"Iz vladine perspektive, Didi je postao prevelik za kontrolu. Očigledno se želi ograničiti Didijev rast u Kini. Vlada takođe želi pokazati na primjeru Didija da niko ne može biti u raskoraku s partijom", rekao je Tu Le, osnivač i izvršni direktor konsultantske kuće Sino Auto Insights sa sjedištem u Pekingu.

Didi se takođe suočava s bijesom i sumnjom investitora u inostranstvu. Američki zakonodavci i ulagači pozvali su američku Komisiju za vrijednosne papire i burzu da istraže Didijev fijasko prilikom izlaska na berzu. Analitičari Eurasia Groupa rekli su da će takvi zahtjevi u najmanju ruku pojačati politički pritisak na regulatorna tijela da primijene zakon koji sprečava kompanije koje odbijaju otvoriti svoje poslovne knjige američkim računovodstvenim službenicima da trguju na američkim berzama.

Mnogim analitičarima Čengova odluka da nastavi s izlaskom na burzu djelovala je zbunjujuće ili neoprezno.

"Nijedna kineska kompanija ne može otvoreno izazvati Komunističku partiju Kine i očekivati popustljivost. Didi je postao prevelik i premoćan je prešao granicu s kineskim rukovodstvom", rekao je Aleks Kapri, istraživač u Fondaciji Hinrich.

Didi i dalje posluje u Kini, budući da korisnici koji su preuzeli aplikaciju prije zabrane u julu imaju pristup, a kompanija insistira na tome da održava normalno globalno poslovanje. 

Ali, stotine aplikacija trkaju se kako bi iskoristile Didijeve probleme i zgrabile vodeće mjesto na tržištu agresivnim širenjem, oglašavanjem i pružanjem velikih popusta, prenosi "Index.hr".