Poručio je to Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH. 

"Mi ćemo na nivou Savjeta ministara formirati radnu grupu koja će se baviti pitanjem izvoza oblovine i mislim da ćemo u tom kontekstu definisati određene odluke, kako bi te odluke, prije svega podsticale razvoj domaće drvoprerađivačke industrije, broj zapsoelnih se mora povećati, stvarati nove vrijednosti, naravno na taj način zaštiti domaćeg proizvođivača", rekao je Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH.    

Drvoprerađivači u Republici Srpskoj i FBiH, resorna ministarstva, još prije godinu i po tražili su usvajanje inicijative u Savjetu ministara, kojom bi na dvije godine bila spuštena rampa na izvoz trupaca i sirove građe, a s ciljem boljeg snabdijevanja domaćih drvoprerađivačkih kapaciteta. Prema inicijativi, taksa na izvoz metra kubnog hrasta bila bi 120 maraka, bukve 60, a ogrevnog drveta 18 maraka.

"Ja jesam sklon da donosim odluke koje će biti isključivo u ulozi i svrsi zaštite domaće proizvodnje i naravno proširenja proizvođačkih kapaciteta. Ako to podrazumjeva suspenziju, ako to procijenimo na temelju zvanično validnih inforamcija od institucija, onda će to biti mjere suspenzije. Ako postoji neka druga vrsta rješenja, da ne bi kršili međunarodne ugovore, a da bi omogućili da značajan dio etata ostane u BiH kod naših drvoprerađivača, onda ćemo razmišljati o uvođenju taksi ili drugih obaveza", istakao je Košarac. 

Plan je bio da prihodi od taksi, putem Uprave za indirektno oporezivanje BiH, budu uplaćivani u budžete entiteta i Brčko Distrikta i to na posebne namjenske račune. Tim sredstvima finansiralo bi se deminiranje šuma i izgradnja šumskih puteva. 

U Udruženju šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske, imaju velika očekivanja od novog ministra i Savjeta ministira. Drvoprerađivači su za zabranu izvoza sirovine. 

"Zbog toga što imamo dovoljno kapaciteta koji mogu da pretvaraju to u najveću vrijednost. To je s obzirom da znamo kakve su opasnosti, kakve mjere predloženo je da to bude na dvije godine da vidimo efekte kada zaista imamo tu mjeru koja će omogućiti da se sve ono s čim raspolažemo, kao resursom, kao izvorom sirovinskim stavi na raspolaganje domaćim drvoprerađivačima", naglasio je Lazo Šinik, predsjednik Udruženja drvoprerađivača. 

Sektor drvoprerade posljednjih deset godina bilježio je konstantan rast, kažu u Udruženju drvoprerađivača. Međutim, prošle godine, došlo je do blagog pada vrijednosti proizvodnje i u ovom sektoru. Glavni razlozi su, kažu, bili nepovoljni uslovi za proizvodnju u šumartvu i što su neke veće drvoprerađivačke firme smanjile proizvodnju tapaciranog i pločastog namještaja.