Moskva teži finansijskoj nezavisnosti i izbjegavanje hegemonije američkog dolara, izjavio je analitičar Anton Mahnovski, direktor fonda ICBF.

„Neke zemlje žele da budu što manje zavisne od američke politike. One odbacuju dolar u trgovinskim transankcijama i američku imovinu kao finansijsku rezervu. Rusija je povećala kupovinu zlata tokom predsjedničke trke u SAD i nije se zaustavila uprkos pobjedi Donalda Trampa, iako se činilo da je on poželjniji kandidat za Kremlj“, istakao je Mahnovski. 

Taj analitičar kaže da misli da će Rusija nastaviti da nagomilava svoje rezerve.

Zlatne rezerve od dvije hiljade tona približavaju se sovjetskom maksimumu od 2.800 tona postignutom 1941. godine. Tokom posljednje decenije udio zlata u rezervama porastao je deset puta. Rusija je takođe smanjila svoje zalihe u američkim državnim obveznicama sa 96,1 milijardu dolara u martu na samo 14,9 milijardi dolara u maju. Rezerve u polugama sada vrede 460 milijardi dolara, a Centralna banka ima za cilj povećanje te vrijednosti na 500 milijardi.

Analitičar Vladimir Rojankovski iz Međunarodnog finansijskog centra u Moskvi prošle nedjelje je upozorio Centralnu banku Rusije da ne bi trebalo da postane previše zavisna od zlata.

​„U slučaju globalnog pada, zarad interesa velikih suverenih investitora u američke državne obveznice, očekujem povećanje špekulativne aktivnosti u vezi sa plemenitim metalima kako bi se vještački smanjila njihova tržišna vrijednost“, rekao je Rojankovski za RT.

Skoro dvije trećine ruskih zaliha plemenitog metala čuva se u skladištu Centralne banke u Moskvi, do nedavno obavijenog velom tajnosti. Ostatak ruskog zlata čuva se u Sankt Peterburgu i Jekaterinburgu na Uralu.

Rusija je jedan od vodećih svjetskih proizvođača zlata. Više od dvije trećine ruskog zlata iskopava se u dalekoistočnim i sibirskim regionima Amuru, Habarovskom, Magadanu, Irkutsku, Krasnojarsku i Jakutiji. Veliki dio vadi se i u Uralu, Kareliji i Murmansku. Trenutno geolozi procenjuju da Rusija ima blizu 12.500 tona neiskopanog zlata.