Njemačka za 33 odsto, Poljska za 24, Italija uduplala, Francuska za 84, Holandija za 51 odsto a ima ih još. Ukupno 16. Šest zemalja Evropske unije povećalo je i izvoz roba u Rusiju na godišnjem nivou. A sve se to odvijalo u vrijeme sankcija. 

"Oni svojom ekonomskom politikom samo povećavaju silazni trend sopstvenog razvoja. Kao što sam već rekao - pucaju sebi u nogu. Ali ovo je njihov izbor. Ekonomska politika Zapada povećala je ‘silazni trend’ u njihovom rastu i negativno uticala na njihovu privredu. Poteškoće i problemi koje pokušavaju da spolja stvore Rusiji u različitim sferama generalno su prevaziđeni. Ipak smo zahvaljujući profesionalnom djelovanju naše bankarske zajednice, vladinih struktura, naporima Centralne banke generalno uspjeli to da prevaziđemo. Moskva mirno prolazi kroz taj stalni pritisak, a inicijatori sankcija kažnjavaju sami sebe”, rekao je predsjednik Rusije Vladimir Putin.

Disfunkcionalnost sankcija najbolje možda pokazuje podatak da je Rusija uprkos tim istim sankcijama ušla u deset svjetskih ekonomija. Razlog tome je prije svega jačanje ruske rublje, kao i rast cijena sirovina koje Rusija posjeduje u velikim količinama.

“Rusija je bila ‘podvrgnuta pritisku sankcija bez presedana’ zbog vojne kampanje u Ukrajini. Cilj sankcija bio je ‘slomiti našu ekonomiju, urušiti nacionalnu valutu, izazvati destruktivnu inflaciju, i pogoditi životni standard običnih građana’. Ti napori nisu uspjeli. Ništa o čemu su naši zlonamjernici sanjali nije se dogodilo. Ne samo da smo preživjeli, već nastavljamo svoj progresivni razvoj", rekao je ruski premijer Mihail Mišustin.

Evropska unija nije uspjela postići dogovor o novom krugu sankcija protiv Rusije u posljednjim razgovorima ministara. Novi krug kažnjavanja o kome se raspravljalo na sastanku bio je usmjeren na provođenje prethodnih sankcija koje je odobrila Unija. Praktično, posljednji paket sankcija imao je za cilj da one koje su ranije uvedene ne budu oslabljene. I tu su zapadnjaci izgubili. 

“EU bi trebala izvući poruke iz prethodnih neuspješnih sankcija. Evropa trpi više od sankcija nego Rusija a nova runda sankcija dovela je do još većih problema, kao što je potkopavanje sposobnosti evropskih preduzeća da izvoze i time šteti konkurentnosti same Evrope. Mađarska neće odobriti sljedeću tranšu finansijske potpore EU-a za Ukrajinu osim ako zemlja ne ukloni OTP banku, najveću mađarsku komercijalnu banku, s popisa međunarodnih sponzora ruske operacije”, rekao je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

A ne sluša ni Južna Amerika, koja je postala područje prelamanja mnogih inetersa. Glavobolju Zapadu zadaje to što su zemlje Južne Amerike zauzele krajnje neutralan stav o ukrajinsko-ruskom sukobu. Sve češće se pojavljuju oni koji otvoreno podržavaju Moskvu. Politiku zvaničnog Kremlja, otvoreno podržavaju Nikaragva i Venecuela, ali u posljednje vrijeme i Brazil.  Pa bi se moglo reći da brojni evropski zvaničnici osim što nastoje unutar Evrope održati jedinstven stav prema Rusiji, sličnu politiku nastoje voditi i u drugim dijelovima svijeta. Diplomate evropskih zemalja pokrenule su svojevrsnu "ofanzivu" na neutralno nastrojene zemlje, te ih nastoje pridobiti na svoju stranu kada je riječ o odnosima između Zapada sa jedne te Rusije i Kine sa druge strane.

Opširnije pogledajte u Temi dana Centralnih vijesti.