Veoma je važno da se struka, nauka i politika, odnosno donosioci odluka nađu na jednom mjestu i da se aktuelne teme koje utiču na planove poslovanja ali i na planove razvoja i investicija u energetskom sektoru upravo tu ukrste i da se donesu pravične i pametne odluke u narednim godinama jer pogrešne odluke mogu da ugroze sve elektroenergetske sisteme u regionu, ali i dovedu u pitanje opstanak lokalnih zajednica, radna mjesta i privredu, poručuje generalni direktor Еlektroprivrede Republike Srpske, Luka Petrović, uoči šestog Samita energetike Trebinje.
A jedna od najznačajnijih tema koja čeka učesnike SЕT – a 2025. je "Pravedna tranzicija energetskog sektora – gdje smo i kako dalje?"
Petrović pojašnjava da Pravedna tranzicija znači da ćemo u narednim decenijama ostati bez termoenergije i da ćemo dalje pribjegavati električnoj energiji koja će biti postojana i stabilna za građane i privredu. Isto tako, pravedna tranzicija podrazumijeva da ne možemo tek tako ugasiti termoelektrane, a da nemamo nikakvu alternativu za građane i privrednike koji su se kroz svoje poslovanje vezali za njihov rad.
"Ako znamo da jedna termoelektrana direktno zapošljava oko 2000 radnika, a da indirektno ima pedesetak kooperanata, odnosno još oko 2.500 ljudi vezanih za njen rad i da se ozbiljan novac od koncesionih naknada uplaćuje u budžete lokalne zajednice shvatićemo koliko su termoelektrane važne, ne samo za energetski sistem, nego i za život kompletne sredine na čijem su području“, kaže generalni direktor MH "ЕRS“.
On dodaje i da je to tema koja mora biti u fokusu svih donosioca odluka, kako se ne bi došlo u situaciju da se gašenjem termoelektrana koje se očekuje za 20 – 30 godina, ugase i životi u sredinama gdje su one sada okosnica privrede i ekonomije.
"Mi ćemo vremenom doći u fazu da termoelektrane neće biti na mreži 24 sata dnevno i da će možda raditi samo par mjeseci u godini. To naravno zavisi i od toga kako će se dolaziti do uglja jer nas sve skuplje košta proizvodnja megavat časa iz termoelektrane i nadam se da ćemo u tom periodu pravedne tranzicije naći rješenje za alternativne izvore električne energije, ali i za obezbjeđenje novih radnih mjesta na područjima termoelektrana, kao i nove prihode lokalnim zajednicama koji će na neki način zamijeniti koncesione naknade“, kaže Petrović.
I njegov kolega, Predsjednik borda direktora Еlektroprivrede Crne Gore, Milutin Đukanović, koji će takođe na SЕTU – u biti panelista na ovu temu, slaže se da je proces pravedne tranzicije neminovnost, ali i vrlo osjetljiva tema kojom se donosioci odluka trebaju ozbiljno pozabaviti i donijeti odgovarajuće strategije.
"Pravedna tranzicija energetskog sektora nije izbor, već nužnost – za našu ekonomiju, životnu sredinu i buduće generacije. Nalazimo se na prekretnici gdje moramo osigurati energetsku sigurnost, ojačati privrednu klimu i ubrzati prelazak na održive izvore energije", poručuje Đukanović.
Na panelu "Pravedna tranzicija energetskog sektora – gdje smo i kako dalje ?“ koji je po rasporedu prvog dana Samita učestvovaće direktori elektroprivrednih preduzeća regiona, a moderator je Dragan Šagovnović, direktor Еkonomskog instituta u Beogradu.
On navodi da uspješni energetski sistemi treba da se oslanjaju na izbalansiran pristup, energetsku sigurnost, ravnopravnu dostupnost energije i održivost životne sredine, odnosno na ono što zovemo energetska trilema. Sve češće se na ove tri dodaje i četvrta dimenzija, socijalna prihvatljivost, odnosno obezbjeđenje energije na pravedan i održiv način.
"Iako svaka zemlja nastoji da vodi što nezavisniju sopstvenu energetsku politiku, danas moramo priznati da glavne tokove, okvire i perspektive energetike i klimatske politike određuju tri zemlje – asocijacije: Еvropska unija, SAD i Kina. Međutim, njihove politike su veoma različite i baziraju se na različitim i promjenjivim pogledima na klimatske promjene", kaže Šagovnović.
Dodaje da je perspektivnih zemalja okruženja prije ili kasnije, Еvropska unija.
"Mi stoga moramo gledati kako ćemo se integrisati u njene velike klimatsko energetske ambicije. Te ambicije su ponekad oslonjene na optimistična očekivanja razvoja novih tehnologija, ne uvažavaju dovoljno nedostatak energetskih resursa kojima se može premostiti taj razvoj i odsustvo stabilnih izvora snabdijevanja kritičnim mineralima, bez kojih nema razvoja čistih tehnologija. ЕU ne pokazuje sposobnost predviđanja i blagovremene adaptacije energetike na eksterne globalne promjene, odnosno, upravljanje rizicima. Rezultat su visoke cijene energije, koje i nas pogađaju, koje su jedan od ključnih činilaca opadanja konkurentnosti evropske izvozne industrije", navodi Šagovnović.
Dodaje i da su to pitanja na koja mi sada, prihvatajući dekarbonizaciju kao cilj, treba da pripremamo odgovore i da prilagodimo brzinu i pravce promjena, ali tako da obezbjeđujemo sigurnost snabdijevanja i dostupnost energije.
“Tranzicija mora biti pravedna i za one koji moraju tražiti novi posao i za lokalne regione kojima treba pomoći da bez potresa uspostave novu, perspektivnu privrednu strukturu. Pozicija u kojoj se naše zemlje nalaze nije povoljna. Veliki je udio proizvodnje uglja u ukupnoj električnoj energiji, koji određuje veličinu tranzicionih izazova pred kojim se nalazimo, od 40 do 63%", zaključuje Šagovnović.
Šesti Samit energetike Trebinje održava se od 19. do 21. marta u Kulturnom centru Trebinje. Okupiće najveće stručnjake iz svijeta energetike regiona, donosioce odluka i menadžere javnih i privatnih kompanija. Na šest panela i plenarnoj sesiji biće analizirane najaktuelnije teme iz oblasti energetike, a očekuju se i zaključci i inicijative koje će dati doprinos rješavanju trenutnih izazova i problematike.
