"Onda je veliki problem što naša roba, prvo ne može postići tu cijenu, a druga stvar neće da je uzimaju tržni centri. Primjer je bio prošle godine lubenica kad je stigal iz Albanije ovdje je bila negdje oko 0,65 feninga u tržnim centrima. Mi našu nismo mogli ni po 0,35 feninga, tad u tom momentu da riješimo", rekao je Boro Topolović, poljoprivrednik iz Dušanova kod Gradiške.

Ipak, odluke o uvođenju zaštitnih mjera donose se u Savjetu ministara. Do sada tamo nije bilo razumjevanja što se najbolje vidi na primjeru mesa. Nekoliko puta su poljoprivrednici iz Srpske i drugog entiteta tražili uvođenje prelevmana na uvoz mesa, ali nije bilo podrške bošnjačkih ministara. Staša Košarac za ATV kaže kaže da je spreman da uradi svoj dio posla i eventualne zahtjeve stavi pred novi saziv. 

"Udruženja poljoprivrednih proizvođača se obraćaju nadležnim entiteskim ministarstvima, da entitetska ministarstva prijedloge šalju na vladu i da onda radimo kao što smo radili i u slučaju peleta i naših pokušaja da uvedemo prelevmane na uvoz svježeg i rashlađenog mesa. Cijenim da je to najbolji model", rekao je Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Nadaju se tome i u resornom ministarstvu Srpske. Kažu, domaći poljoprivrednici imaju podršku kako bi zaštitili proizvodnju. Mora se, kaže, jače oderagovati prema Sarajevu. 

"Ja se iskreno nadam da će poljoprivrednici i u Republici Srpskoj i u Federaciji, na nekakav način shvatiti moraju napraviti, ako ništa drugo, pogotovo na političko Sarajevo jedan značajan pritisak da bi dali mogućnost opstanka poljoprivrednoj prizvodnji", rekao je Savo Minić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske.

Do prispjeća prvog povrća, voća, žitarica  poljoprivrednici imaju dovoljno vremena da ponovo napišu svoje zahtjeve i traže svoje. Pitanje je hoće li ovaj put biti dovoljno ruku za podršku. Nadaju se da hoće jer imaju veća očekivanja od novog saziva i novih ministara.