"Nema mnogo brašna na zalihama u mlinovima jer se brzo distribuiše u trgovačke lance, ali imamo sasvim dovoljno pšenice", izjavio je Pašalić danas novinarima u Prijedoru.

Odgovarajući na pitanje o najavama iz Srbije da će stati izvoz pšenice, Pašalić je rekao da Srbija apsolutno računa da će obezbijediti dovoljne količine i pšenice i brašna i za tržišta susjednih zemalja, podsjećajući da Srpska i BiH nabavljaju pšenicu i brašno iz Mađarske, Srbije i Hrvatske i da ti ugovori i dalje postoje.

"U nekom smislu ima otežanog snabdijevanja zbog logistike, ali ne postoji nikakva opasnost da će biti problem sa dostupnošću pšenice i brašna. Definitivno će biti problema sa cijenom, ali to je globalni problem, evidentan u svim sektorima privrede i društva", naveo je Pašalić.

On je istakao da je dobra vijest što je jesenas zasijano više pšenice od prosjeka u Srpskoj, odnosno oko 43.000 hektara, gdje je prosječan prinos pet do šest tona po hektaru, a kod nekih proizvođača i više.

Pašalić je naveo da Republika Srpska može da proizvede sasvim dovoljno pšenice za potrebe svojih stanovnika, ali da tu pšenicu koriste i stanovnici Federacije BiH, jer u Federaciji nema velikih žitnica kao što su Semberija, Posavina, Lijevče polje.

"Mi niti želimo niti imamo mehanizam da zadržavamo tu pšenicu na teritoriji Republike Srpske, tako da taj stepen samodovoljnosti, kada govorimo o žitima, apsolutno postoji kada je riječ o Republici Srpskoj i definitivno ne očekujemo nekakve probleme u tom smislu", naglasio je Pašalić.

Prema njegovim riječima, postoji potreba da se poveća proizvodnja jer postoje resusri koji nisu dovoljno iskorišteni.

"Nadam se, očekujem i priželjkujem da će sva ova dešavanja, koja u prvi plan ističu potrebu obezbjeđenja dovoljno hrane, uticati na povećanje budžeta koji moramo da obezbijedimo našim poljoprivrednim proizvođačima, jer u kriznim situacijama vidjeli ste da je prvo pitanje da li ima dovoljno brašna, hljeba, mlijeka", ukazao je Pašalić.

On je dodao da stepen samodovoljnosti Srpska ima i u drugim sektorima, kao što su proizvodnja mlijeka, jabuke, maline, piletine, zatim oko 70 odsto svinjskog mesa.

"Nismo mi daleko od toga da možemo da obezbijedimo samo za svoje stanovništvo dovoljno hrane, ali ti proizvodi idu i u drugi dio zemlje gdje ima duplo više stanovnika i, naravno, neki proizvodi iz Federacije dolaze ovdje i mi smo jedinstvena država i jedinstveno tržište i tu ne treba ništa posebno mijenjati", rekao je Pašalić.

On je poručio da ima prostora za bolju iksorištenost kapaciteta, da se to upravo i radi podsticajima za nabavku mehanizacije kojima se poljoprivredni proizvođači čine konkurentnim da lakše i jeftinije obrade veće površine.

"Što se tiče mineralnih đubriva, trenutno ih ima na stanju, ali stala je potražnja jer su skupa i poljoprivredni proizvođači se još ne odlučuju da ih nabavljaju. Mi trenutno ne možemo da utičemo na cijenu", dodao je Pašalić.