Računovođe, rukovodioci, advokati… neki su umirli ili u zatvoru, dok su drugi sasvim dobro, nakon što su osmislili finansijski kriminal koji im je donio milijarde dolara.

Evo najvećih finansijskih skandala svih vremena koje donosi RT: 

Čarls Ponzi 

Ime Ponzi je postalo "zaštitni znak“ za specifičnu vrstu prevare koja podrazumijeva privlačenje novih investitora, kako bi platili profit već postojećim investitorima određenog projekta. Čarls Ponzi, italijanski imigrant, tražio je od ljudi da investiraju u njegovo poslovanje, obećavajući im 50 odsto profita za 45 dana, pa je još 1919. godine postao otac klasične piramidalne šeme. 

Naime, Ponzi je 1919. godine uočio nedostatak u sistemu međunarodnih poštanskih kupona, koji je iskoristio da napravi piramidalnu šemu koja je garantovala ulagačima dobit od 50 odsto na ulog u kuponima. Neko vrijeme isplaćivao je obećane uloge sa kamatom, što je privuklo nove ulagače, ali se "piramida“ poslije izvjesnog vremena srušila, jer je trošio novac koji je dobijao od novih ulagača na isplaćivanje kamata starim ulagačima i na sebe. 

Ponzijeva šema počela je da se razotkriva u avgustu 1920. godine, kada je list "Boston post“ pokrenuo istragu o njegovom poslovanju. Nastala je prava "jurnjava“ prevarenih investitora na Poncijevu kompaniju, koji su pokušavali da izvuku uloženi novac. Ponzi je uhapšen u avgustu 1920. godine i optužen za 86 tačaka prevare pošte. Dugovao je milione dolara i izjasnio se krivim za prevaru pošte. Osuđen je na pet godina zatvora. 1949. godine ovaj prevarant je umro bez prebijenog dolara u Rio de Žaneiru. 

"Enron“ 

Energetska kompanija "Enron“, sa sjedištem u Teksasu, postala je klasičan primjer nevjerovatnog pada nakon vrtoglavog uspjeha. Ova firma je devedesetih u časopisu "Forčjun“ rangirana kao najinovativnija u korporativnoj Americi tokom punih šest godina. 

Međutim, do novembra 2001. godine akcije kompanije su pale na manje od jednog dolara, ubrzo nakon što je izvršni direktor Kenet Lai bio uhapšen, zbog skrivanja duga kompanije od nekoliko milijardi dolara. Sljedeće godine "Enron“ je prijavio bankrot, postavši tako najveća kompanija koja je u to vrijeme došla u takvu situaciju. Lai je proglašen krivim 2006. godine po šest tačaka prevare i zavere i četiri tačke o bankarskoj prevari. Umro je od srčanog udara iste godine, čekajući na izricanje kazne. 

"Vorldkom“ 

Samo godinu dana poslije skandala sa kompanijom "Enron“, tužena je druga najveća američka telekomunikaciona kompanija "Vorldkom“. Iako je ova korporacija brzo rasla, ispostavilo se da su se izvršni direktor "Vorldkoma“ Bernard Ebers i drugi top menadžeri služili računovodstvenim prevarama, kako bi prevarili investitore. 

"Muljanje“ sa računovodstvenim knjigama povećalo je imovinu kompanije za oko 11 milijardi dolara, sa 3,8 milijardi američkih dolara na lažnim računima. Bivši izvršni direktor osuđen je na 25 godina zatvora. Ebers je počeo sa izdržavanjem kazne 2006. godine u Federalnoj popravnoj ustanovi Oakdejl u Luizijani. 

Bernard Madof 

Bivši neizvršni predslednik NASDAK berze priznao je da je izvršio najveću "Ponzi“ prevaru svih vremena. Bernard Berni Madof je prevario investitore za, kako se procjenjuje, 64,8 milijardi dolara, tako što je isplaćivao visoku mjesečnu kamatu klijentima sa novim ulaganjima u njegovu firmu, koristeći novac drugih klijenata. Madof je osuđen na maksimalnih 150 godina zatvora i nalazi se u Federalnom popravnom kompleksu Batner u Sjevernoj Karolini. 

"Liman braders“ 

Propast 150-godišnje investicione banke "Liman braders“ postao je simbol finansijske krize iz 2008. godine. Banka je bilo u velikoj mjeri uključena u obezbjeđivanje hipotekarnih kredita, a propala je nakon rizičnog poslovanja nekretninama na američkom tržištu, pokrenuvši globalni kreditni slom. 2008. godine banka je podnijela zahtjev za stečaj, navodeći iznos od 639 milijardi dolara u imovini i 619 milijardi dolara duga. 

Bankrot američke banke nazvan je "najvećim i najkomplikovanijim u istoriji“ i izazvao je ozbiljne posljedice na globalnu ekonomiju.