On je, u razgovoru sa novinarima u Bagdadu, rekao da je iznos od 75 do 85 dolara "prihvatljiv" raspon cijena za barel sirove nafte na duži rok, prenosi Rojters.

Istakao je da su Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK) i njeni saveznici, koji čine grupu OPEK+, protiv nerazumnog rasta cijena iznad prihvatljivih nivoa, ali su "istovremeno protiv gomilanja globalnih zaliha nafte, što bi moglo da dovede do kolapsa naftnih tržišta".

Džabar je dodao da su u okviru OPEK+ grupe u toku razgovori o načinima za uravnoteženje cijena nafte, napominjući da za sada na stolu nije odluka o povećanju proizvodnje iznad nivoa koji je predviđen ranije potpisanim sporazumom o dodavanju 400 hiljada barela dnevno na tržište svakog mjeseca.

Irački državni budžet za 2022. će se temeljiti na cijeni nafte od 55 do 60 dolara, rekao je on, dodajući da očekuje da će izvoz "crnog zlata" iz te zemlje u oktobru u prosjeku iznositi 3,4 miliona barela dnevno, uključujući i naftu iz kurdskog regiona na sjeveru Iraka.

Cijene nafte su neznatno popustile na azijskom trgovanju, ali se i dalje kreću blizu višegodišnjih maksimuma, usljed nastavka energetske krize koja trese sve regione svijeta. Cijena fjučersa američke WTI nafte skliznula je za 0,45 posto na 82,59 dolara po barelu, što je nedaleko od maksimuma zabilježenog u ponedjeljak od 83,18 dolara, što je istovremena bio najviši nivo od 2014.

Sjevernomorska nafta Brent je oslabila za 0,4 procenta na 84,71 dolara, prema izvještaju britanske agencije.