Iako su cijene goriva u Srbiji zamrznute do 14. marta postoji bojazan da bi ova mjera mogla da dovede do nestašice goriva u Srbiji ukoliko bi se na svjetskom tržištu obistinila predviđanja Investicione banke J.P. Morgan, po kojima vrijednost nafte “brenet” može da skoči čak na 120 dolara po barelu.
Naftaši kažu da do toga neće doći u narednih mjesec dana međutim, ukoliko bi se ova mjera produžila na duže staze onda bi moglo da dođe do poremećaja na srpskom tržištu jer bi se moralo izdvajati čak 30 dolara više po barelu nego što ovih dana plaćaju.
Drugim riječima, kratkoročno, mjera srpske vlade, po kojoj litar evro premijuma BMB 95 ne može da bude skuplji od 171 a evrodizela od 179 dinara, ne bi dovela do nestašica. Ovo tim prije što se ovo ograničenje odnosi samo na ove vrste goriva dok za one “luksuznije”, sa aditivima, ne važi.
Pored toga, Uredbom su naftašima jasno definisani uslovi zbog kojih u narednih mjesec dana ne mogu vještački da izazivaju nestašicu. Naime, po ovom dokumentu, privredni subjekti koji se bave prometom goriva, ne smiju isporučivati navedena goriva u količinama manjim od prosječnih u posljednjih 12 mjeseci.
– Ne smije da dođe ni do pada kvaliteta goriva, koje mora biti u skladu sa Pravilnikom o tehničkim i drugim zahtjevima za tečna goriva naftnog porekla a za one koji postupaju drugačije predviđene su novčane kazne u iznosu od 100.000 do 2.000.000 dinara za pravno lice a za preduzetnika od 10.000 do 500.000 .Uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera zabrane u trajanju od šest mjeseci do jedne godine, pravnom licu i preduzetniku da obavljaju određene delatnosti, a odgovornom licu da vrši određene poslove-piše u Uredbi.
Ono što ne piše jasno ali između redova se može pročitati, je da su Uredbom praktično ograničene zarade samo onih u lancu prodaje goriva a ne i države, koja značajno učestvuje u cijeni svojim nametima. Pitanje je samo da koliko dugo to naftaši mogu da izdrže ukoliko cijena sirove nafte i dalje bude rasla a zamrzavanje ostane i nakon 14. marta. Zbog toga bi morala da se definiše i izlazna strategija od strane države za ovakvu situaciju, da ne bi došlo do nestašica na tržištu.
Ovo tim prije što ovakve mjere nisu specifičnost samo Srbije jer su prije nje i druge države posegle za ograničenjem cijena, poput Hrvatske ili Mađarske. To se desilo i u Poljskoj ali se tamo država odrekla i svojih prihoda jer je PDV smanjila sa 20 na osam procenata. U Srbiji za sada država ne razmišlja o ovoj mjeri a naftaši kažu da ako se ne stabilizuje svjetsko tržište, oni sami neće moći dugoročno da snose teret tih dešavanja.
– Veliki sistemi će moći da amortizuju troškove zamrzavanja cijena i nekoliko mjeseci s tim što će imati manje zarade. Međutim, manje kompanije teško mogu da izdrže ovakvu mjeru ako se njeno važenje produži. Na duže staze, ukoliko se nastavi sa rastom cijena nafte na svetskom tržištu, a cijene u Srbiji budu zamrznute, i za velike kompanije to će biti teret i logično je da dođe do nestašica. U tom slučaju država bi morala da se odrekne nekih svojih prihoda. Primera radi mogla bi bar da umanji naknadu za obavezne rezerve nafte i derivata od 2,6 dinara po litru. U suprotnom, moguće su dvije opcije, ili će biti nekih mahinacija odnosno šverca ili nestašica goriva- objašnjavaju u jednoj naftnoj kompaniji.
Slično mišljenje ima i generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović .
– Sa uvođenjem maksimalne cijene naftnih derivata na 30 dana, sve promjene na globalnom tržištu biće na teretu maloprodaje. Samim tim, svaki poremećaj, eventualni skok cijene nafte će ići na teret naftnog sektora. Plašim se da eventualne sankcije Evrope i Amerike Rusiji, koja je veliki izvoznik nafte, bi mogle da poremete dodatno situaciju na tržištu. Drugim riječima 30 dana naftne kompanije mogu da izdrže sa zamrznutim cijenama ali sve preko toga će biti problem. Posle toga će biti kontraefekti tim pre što 52 odsto od maloprodajne cijene su dažbine države. Mi se zalažemo da se promijeni politika vezana za akcize odnosno da se one smanje bar za pojedine kategorije- objašnjava Mićović.
Inače, u svim državama cijene goriva divljaju, pa su tako, primjera radi u Austriji, zabilježene enormne vrijednosti. Prosječna cijena litra dizela je 1.48 evra, što je za 0,4 centa više od one rekordne iz 2012. godine a benzinu nedostaje još sedam centi da dosegne rekordnih 1,545 eura po litru. Statistika pokazuje da je u ovoj državi od kraja 2020. godine do 10 februara ove godine benzin poskupeo više od 39, a dizel čak 42 posto, prenosi Blic.
