Maričić je u intervjuu Srni istakao da je naplata javnih prihoda u prošloj godini veća i u odnosu na planiranu naplatu za 2021. godinu, i to za 215,2 miliona KM, odnosno devet procenata više.

"Direktni porezi su u prošloj godini naplaćeni u iznosu od 485,5 miliona KM, što je za pet procenata ili 21,1 milion KM više nego godinu ranije. U ovom segmentu javnih prihoda, najveći rast ostvaren je kod poreza na dobit koji je naplaćen u iznosu od 243,1 miliona KM, odnosno sedam odsto više, dok je naplata poreza na dohodak ostala na istom nivou kao prethodne godine", rekao je Maričić.

On je dodao da je posebno zanimljiva činjenica da nije došlo do značajnijeg pada naplate po osnovu poreza na dohodak, iako je Vlada Republike Srpske polovinom prošle godine povećala neoporezivi dio plate sa 500 KM na 700 KM i na taj način se odrekla dijela prihoda u korist radnika.

"Odrekla se 51 miliona KM na godišnjem nivou, dok je Zakonom o izmjenama Zakona o porezu na dohodak povećan i osnovni lični odbitak od poreske osnovice za izdržavane članove uže porodice, pa je i zbog tih izmjena bilo očekivano da dođe do smanjenja prihoda, ali do toga nije došlo", objasnio je direktor Poreske uprave.

Govoreći o porezu na nepokretnosti, Maričić je rekao da je njegova naplata u prošloj godini iznosila 26,7 miliona KM ili deset odsto više nego godinu ranije, bez obzira na činjenicu što je značajan broj lokalnih zajednica u Republici Srpskoj, prvenstveno Banjaluka, smanjio stope poreza za 2021. godinu.

"Poreska uprava Republike Srpske je zajedno sa drugim institucijama i lokalnim zajednicama preduzela niz aktivnosti čiji je cilj povećanje obuhvata obveznika poreza na nepokretnosti u Republici Srpskoj, na pravedniji način, što je kao krajnji efekat imalo dvocifren procentualni rast naplate ove vrste prihoda. Pored toga, povećanje naplate u 2021. bilježe i prihodi po osnovu poreza na upotrebu, držanje i nošenje dobara", naglasio je Maričić.

On je dodao da su u 2021. godini doprinosi naplaćeni u iznosu od 1,792 milijardi KM, što je za 153,6 miliona maraka ili devet odsto više nego u 2020. godini.

Prema njegovim riječima, za Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje naplaćeno je nešto više od milijardu maraka ili za 87,1 miliona KM više, za Fond zdravstvenog osiguranja naplaćeno je 645,5,7 miliona maraka ili 55,8 miliona KM više, a za Fond dječje zaštite 86,2 miliona maraka.

Za Zavod za zapošljavanje naplaćeno je, kaže, 31,8 miliona maraka, što je za po deset procenata više nego u uporednoj 2020. godini.

"Ovi pokazatelji ukazuju na činjenicu da, uprkos svim izazovima koje je sa sobom donijela pandemija, nije došlo do smanjenja plata zaposlenih, niti značajnog otpuštanja radnika, niti smanjenja javnih prihoda", naglasio je Maričić.

On je dodao da su u prošloj godini ostali javni prihodi naplaćeni u iznosu od 462,8 miliona maraka, što je za 82,9 miliona KM ili 22 procenata više nego u 2020. godini, uz značajan rast kod svih vrsta prihoda.

"Takse i naknade su naplaćene u iznosu od 272,3 miliona maraka ili 13 odsto više, i pored ukidanja određenih komunalnih taksi, oslobađanja od plaćanja administrativnih taksi, te umanjenja posebne republičke takse za 30 odsto, čime se Vlada Republike Srpske odrekla 3,2 miliona maraka prihoda samo po osnovu posebne republičke takse", rekao je Maričić.

Od plaćanja komunalne takse, rekao je, oslobođeni su oni poreski obveznici koji prvi put registruju djelatnost, preduzetnici koji na osnovu odredbi Zakona o porezu na dohodak imaju status malog preduzetnika, kao i udruženja od javnog interesa za Republiku Srpsku.

Kada su u pitanju naknade za priređivanje igara na sreću, one su naplaćene u iznosu od 68,3 miliona KM ili čak 40 procenata više nego u 2020. godini.

Značajan rast bilježi se i kod naplate prihoda po osnovu kazni, pa je naplata u prošloj godini iznosila 29,8 miliona KM ili 41 odsto više, kao i kod koncesionih naknada koje su naplaćene u iznosu od 50,1 miliona maraka ili 51 odsto više nego u 2020. godini", istakao je Maričić.

MJERE VLADE REPUBLIKE SRPSKE POZITIVNO UTICALE NA NAPLATU JAVNIH PRIHODA

Direktor Poreske uprave Republike Srpske Goran Maričić rekao je da su pozitivne efekte na zapošljavanje, naplatu javnih prihoda i oporavak od negativnih uticaja korona virusa po privredu imale i mjere Vlade Republike Srpske.

To je, kaže, očigledno jer nije došlo do smanjenja plata zaposlenih, niti značajnog otpuštanja radnika.

"Naprotiv, došlo je do povećanja plata u Republici Srpskoj, dok su javne zdravstvene ustanove redovno izmirivale tekuće obaveze. To znači da je u posljednje dvije do tri godine zaustavljeno gomilanje duga, što pokazuju i najnoviji podaci Poreske uprave o ukupnom dugu koji je smanjen za oko 50 miliona KM", rekao je Maričić.

On je podsjetio da je Vlada Srpske sa ciljem da zadrži i poveća broj zaposlenih u vrijeme krize u 2020. godini donijela set mjera kojima je to i ostvareno.

Jedna od tih mjera, u čijoj realizaciji je aktivno učestvovala i Poreska uprava Srpske, jeste Uredba sa zakonskom snagom o poreskim mjerama za ublažavanje ekonomskih posljedica nastalih usljed pojave korona virusa iz prošle godine.

Maričić je pojasnio da je prema toj Uredbi obaveza Poreske uprave bila je da zaprima i odobrava zahtjeve pravnih lica i preduzetnika i utvrđuje da li ostvaruju pravo za uplatu poreza i doprinosa za mart 2020. godine, isplatu najniže plate za april i uplate doprinosa na tu najnižu platu, kao i za uplatu poreza i doprinosa ili najniže plate za maj 2020. godine u zavisnosti od dužine trajanja zabrane obavljanja djelatnosti u maju 2020.

"Sve ukazuje na činjenicu da Vlada Srpske vodi odgovornu makroekonomsku politiku, uprkos globalnoj krizi izazvanom pandemijom virusa korona",  naveo je Maričić.

On je istakao i da značajne zasluge za stabilizaciju javnih prihoda idu i odgovornom odnosu većine poreskih obveznika prema svojim poreskim obavezama, odnosno većem stepenu dobrovoljnog izvršavanja poreskih obaveza, ali i redovnim aktivnostima Poreske uprave na kontroli i naplati javnih prihoda.

"Jedan od važnih faktora stabilne naplate je i konstantno uvođenje novih elektronskih usluga od Poreske uprave, odnosno automatizacija procesa naplate javnih prihoda, koje su olakšale prijavljivanje a samim tim i izmirenje obaveza od strane poreskih obveznika. Implementacijom "E-Sandučeta" Poreska uprava je u potpunosti omogućila dvosmjernu elektronsku komunikaciju sa poreskim obveznicima", podsjetio je Maričić.

PORESKA DISCIPLINA U REPUBLICI SRPSKOJ U 2021. GODINI BILA ZADOVOLjAVAJUĆA

Direktor Poreske uprave ukazao je da je poreska disciplina u Republici Srpskoj u 2021. godini bila zadovoljavajuća, ali je istakao da još ima neodgovornih pojedinaca koji ili ne izdaju fiskalne račune nakon prodaje ili davanja usluge ili na neki drugi način pokušavaju izbjeći svoje obaveze.

Maričić je dodao da ovakvim ponašanjem ti pojedinci vrše utaju poreza i stvaraju nelojalnu konkurenciju onim poreskim obveznicima koji izdaju fiskalne račune.

"Poreska uprava je u prošloj godini izvršila 3.965 redovnih terenskih i kancelarijskih kontrola i rješenjima naložila plaćanje 42,9 miliona KM novoutvrđenih obaveza sa obračunatim kamatama, te su zbog utvrđenih nepravilnosti izdata i 424 prekršajna naloga na ukupan iznos kazne od 1.422.233 KM", rekao je Maričić.

Pored toga, dodao je, inspektori Poreske uprave Srpske su u periodu januar-decembar prošle godine izvršili ukupno 3.213 kontrola evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa, te su zbog utvrđenih nepravilnosti izdali 1.654 prekršajnih naloga na ukupan iznos kazne od 3.538.500 maraka.

"U tom periodu izvršeno je i 612 kontrola prijavljivanja radnika, te je zbog utvrđenih nepravilnosti izdato 163 prekršajnih naloga na iznos kazne od 605.000 KM. Inspektori Poreske uprave su u tom periodu za 41 poreska obveznika izrekli mjeru privremene zabrane obavljanja djelatnosti", naveo je Maričić.

On je istakao da su inspektori Odjeljenja za istrage i obavještajne poslove Poreske uprave u prošloj godini nadležnim tužilaštvima u Republici Srpksoj dostavili 31 izvještaj protiv poreskih obveznika zbog postojanja osnova sumnje da su činjenjem krivičnih djela oštetila budžet Srpske u iznosu od oko 7,8 miliona maraka, što je više u odnosu na godinu ranije i kada je u pitanju broj izvještaja i ukupna šteta po budžet.

"Inspektori su izvještaje podnosili zbog utaje poreza i doprinosa, ali i zloupotrebe ovlaštenja u privredi, te nepravilnog izdvajanja sredstava i povrede obaveza vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga. I u narednom periodu ćemo intenzivirati aktivnosti na razotkrivanju krivičnih djela kojima se nanosi šteta po budžet Republike Srpske", naveo je direktor Poreske uprave Srpske.

BORBA PROTIV SIVE EKONOMIJE STRATEŠKI CILj U 2022. GODINI

Govoreći o planovima za 2022. godinu direktor Poreske uprave Republike Srpske Goran Maričić naglasio je da imaju tri strateška cilja i opredjeljenja - podsticanje dobrovoljnog izvršavanja poreskih obaveza, borba protiv sive ekonomije, te modernizacija Poreske uprave.

"Sve ove aktivnosti treba posmatrati isključivo u kontekstu njihovog doprinosa ostvarenju jednog od glavnih ciljeva, a to je povećanje naplate javnih prihoda u nadležnosti Poreske uprave. Poreska uprava planira da i u ovoj 2022. godini nastavi pozitivne trendove u naplati javnih prihoda, pa je planom predviđeno da naplata u ovoj godini bude za tri odsto ili 82 miliona maraka veća u odnosu na naplatu u 2021. godini", naglasio je Maričić.

On je naglasio da očekuje da će se ciljevi definisani Planom rada za 2022. godinu ostvariti potpunim zalaganjem svih zaposlenih u Poreskoj upravi, primjenom savremenih informacionih tehnologija i na temelju kvalitetne organizacione strukture.