Ove sedmice svijet kriptovaluta prodrmale su dvije važne vijesti iz Južne Amerike. El Salvador je objavio da bitkoin postaje zakonsko sredstvo plaćanja u toj zemlji dok je Paragvaj odlučio zakonski regulisati kriptovalute kako bi u njih uveo 'zakonsku predvidivost'.
U obje zemlje kriptovalute su važno sredstvo plaćanja zbog prilično nerazvijenog bankarskog sistem i niske penetracije banaka.
Salvadorsko proglašenje bitkoina legalnim sredstvom plaćanja moglo bi izazvati popriličan broj problema kako u zemlji, tako i na kriptotržištu, smatraju analitičari jedne od najvećih svjetskih investicionih banaka JPMorgan Chase.
Dnevni obim plaćanja bitkoinom u prosjeku iznosi između 40 i 50 milijardi dolara. Većina tog prometa odvija se na internacionalnim tržištima i berzama, a preko 90 odsto svih izrudarenih bitkoina godišnje ne pređe iz ruke u ruku i uopšte se ne koristi za plaćanja, pišu analitičari i napominju da je ta kriptovaluta zaključana u 'nelikvidnim entitetima', piše tportal.hr.
'Svakoga dana u Salvadoru bitkoin se koristi za samo oko četiri odsto svih plaćanja na kriptotržištu, a tek nešto više od jedan odsto ukupne vrijednosti te kriptovalute koristilo se za trgovinu između osoba', pišu u JPMorganu i daju da je nelikvidnost bitkoina i promet koji se ostvari u realnim transakcijama toliko malen da bi mogao ugroziti i ograničiti njegov potencijal kao alternativnog sredstva plaćanja.
Nayib Bukele, 39-godišnji predsjednik Salvadora, izazvao je oštre rasprave planom za 'legalizaciju' bitkoina. Njegova ideja je da uvođenjem kriptovalute kao legalnog sredstva plaćanja prebrodi nisku penetraciju banaka u toj zemlji i pospješi provođenje platnog prometa. Treba napomenuti i to da Salvador jako zavisi o inostranim doznakama - 20 odsto BDP-a te zemlje čini novac koji salvadorski radnici šalju iz inostranstva pa će legalizacija bitkoina, nada se predsjednik, ubrzati i slanje doznaka.
Među protivnicima salvadorskog rješenja je i Međunarodni monetarni fond, za koji je Bukeleova racionalizacija blago rečeno upitna. 'Bitkoin je najgori sistem plaćanja ikad izumljen, grozan je', rekao je pak William Quigley, suosnivač valute tether i pionir mnogih koncepata u kriptosvijetu, dodavši: 'Gotovo bilo koji token bolji je od bitkoina za platni promet.'
Zašto bitkoin ne valja kao sredstvo plaćanja, prilično je jasno - vrijednost mu strašno varira.
U posljednjih godinu dana je s 10.000 dolara skočio na više od 77.000 dolara, da bi opet pao na 34.000 dolara. Svi Salvadorci, kad skinu službenu aplikaciju za plaćanje bitkoinom, na račun će od države dobiti 30 dolara kako bi se naviknuli i potaknuli na korištenje novog sistema.
Naravno, u svijetu bitkoina tih 30 dolara može se istopiti u roku nekoliko dana, a isto tako može narasti i recimo vrijediti 60 dolara. Zato su za plaćanje popularniji stablecoini, kriptovalute čija se vrijednost veže za vrijednost neke stvarne valute ili robe poput zlata.
A u kriptoiskorak kreće i Paragvaj te će uskoro donijeti novi zakon prema kojem će sve kriptovalute morati biti registrovane kod poreske uprave. Prema nacrtu zakona, vlada želi unijeti reda na tržište i stvoriti 'predvidivo okruženje u proizvodnji i komercijalizaciji virtualne imovine'.
Novi će zakon regulisati i rudarenje valuta, kao i trgovinu na berzama, na kojima će se svi koji žele trgovati morati registrovati.
'Važno je da kompanije mogu registrovati promet kriptovalutama da bi njihova računovodstva imala realnu valuaciju imovine, a olakšaće se i prikupljanje poreza', stoji u obrazloženju zakona prema kojem će rudarenje valuta postati komercijalna djelatnost za koju će biti nadležno ministarstvo industrije.
Evropska unija svoju legislativu za kriptoimovinu neće donositi prije 2023. godine. Konzervativnija Evropa i njeni čelnici ne propuštaju priliku napomenuti da virtualne valute nemaju pokrića ili podrške javnih tijela i da je riječ o ulaganju u necentralizovan sistem bez vrijednosti u pozadini, što su naučili mnogi ulagači nakon što su vlasnici nekih kriptoberzi jednostavno pokupili sav novac i nestali bez traga.
Trenutno najveću borbu protiv kriptovaluta vodi Kina zabranivši sva plaćanja za kompanije, nakon čega je krenula u obračun s 'rudarima'. Pokrajina Sečuan zabranila je rad postrojenjima za rudarenje, čime je efektivno ugasila 90 odsto proizvodnje svih kapaciteta u svijetu jer su rudarenje ranije zabranile pokrajine Xinjiang, Yunnan i Qinghai. Ne treba ni reći, vrijednost bitkoina odmah je pala deset odsto.
