Kompanije odbacuju četvorogodišnje diplome iz svojih oglasa za posao pretvarajući koncept zapošljavanja zasnovanog na vještinama u ono što je sada poželjno.
U septembru je kompanija Volmart najavila da planira da ukloni diplomu kao uslov za stotine korporativnih poslova. U junu 2022. godine, Dženeral motors je saopštio da odustaje od četvorogodišnjih fakultetskih diploma za brojne poslove. Ranije te godine, Delta erlajns dospio je na naslovne strane zbog uklanjanja diplome kao preduslova prilikom zapošljavanja pilota.
Ali istraživanje tržišta rada ima za cilj da odgovori na pitanje koje se nadvija nad pomenutim konceptom zapošljavanja zasnovanog na vještinama. Kompanije odbacuju zahtjeve za diplomu, ali koliko zapravo zapošljavaju ljude bez diploma na tim poslovima?
Odgovor je da ne zapošljavaju mnogo takvih, barem generalno. To je pokazao novi izvještaj projekta Upravljanje budućnošću rada harvardske poslovne škole i Instituta Burning glass, neprofitne istraživačke organizacije koja proučava radnu snagu.
Utvrđeno je da, iako se rezultati uveliko razlikuju od kompanije do kompanije, pri čemu su neki preduzeli ozbiljne poteze i zaista zapošljavali radnike bez diplome, na kraju, napredak je bio izrazito slab.
Za poslove na kojima su istraživači mogli da vide da je uslov diplome uklonjen za određena radna mjesta i gdje je bilo dovoljno zapošljavanja da bi se dobio kredibilan uzorak, istraživači procjenjuju da su firme povećale udio radnika angažovanih bez diplome za samo oko 3,5 procentnih poena.
Posmatrajući cjelokupno tržište rada, uticaj je daleko manji. Sve u svemu, istraživači su primijetili neto promjenu od samo oko 0,14 procentnih poena u zapošljavanju kandidata bez diplome, što znači da je obećanje zapošljavanja zasnovanog na vještinama uticalo na manje od jednog od 700 zaposlenih ljudi prošle godine.
“Ovo pokazuje da je zaista teško pretvoriti iskrenu namjeru zapošljavanja po osnovu vještina u stvarna radna mjesta“, kaže Met Siglmen, predsjednik Burning glass instituta i koautor izvještaja.
Istraživači su koristili podatke kompanije za analizu tržišta rada Lajtkast za analizu 316 miliona jedinstvenih onlajn oglasa za posao od 2012. godine, fokusirajući se samo na 11.300 pozicija, specifičnih kategorija poslova u određenim kompanijama, koje su ispunjavale kriterijume.
Zatim su uparili podatke iz ovih oglasa za posao sa bazom podataka u kojoj je više od 65 miliona zaposlenih i istorije njihovih karijera, popunjenih iz onlajn profila i baza podataka, da bi bili sumirani nivoi obrazovanja i da bi se vidjelo ko je angažovan na identifikovanim radnim mjestima.
Izvještaj je otkrio skoro četvorostruko povećanje poslova od 2014. kod kojih je uklonjen uslov diplome. To znači da kompanije preduzimaju korake u pravom smjeru, kaže Džozef Fuler, jedan od koautora izveštaja i profesor na Harvard poslovnoj školi koja učestvuje u vođenju projekta HBS. Ali, praćenje tih zapošljavanja je mnogo teže.
“Možete imati sve pojedinosti o raznolikosti oglasa za posao, kao i oko uklanjanja dodatnih uslova za posao kao što su diplome, ali to ne znači da pojedinačni menadžer za zapošljavanje koji traži tri (slično kvalifikovana) kandidata – od kojih jedan ima fakultetsku diplomu, a dvojica nemaju – ne podrazumijeva kandidata sa više akreditiva”, kaže Fuler.
Izvještaj analizira šta je postalo posebno vruća tema među korporativnim HR liderima dok su pokušavali da riješe uporni manjak radne snage u isto vrijeme kada je porastao pritisak da se poveća raznolikost zaposlenih.
Ideja koja stoji iza zapošljavanja zasnovanog na vještinama nije da se odustane od diploma za poslove koji su im potrebni, kao što su računovođe, inženjeri ili advokati, već da se to primijeni na poslove kao što su supervizori prodaje, stručnjaci za računarsku podršku ili oni koji rade u osiguravajućim kućama.
Dakle, na one koji su možda stekli potrebne vještine kroz iskustvo na poslu ili kroz platforme za učenje na mreži ili alternativne puteve kao što su sertifikati. Istraživanje koje je sproveo Ziprekruter na 2.000 kompanija krajem 2022. pokazalo je da se 45 odsto firmi riješilo uslova diplome za neke poslove.
To je svojevrsni preokret nakon decenija inflacije diploma, kada su kompanije tražile završene fakultete i za poslove za koje to nije neophodno pošto je bilo sve više diplomiranih Amerikanaca.
Fuler vjeruje da kompanije uklanjaju uslov diplome u nadi da to može pomoći usljed manjka talenata ili povećati raznolikost, ali kaže da su neke možda poklekle usred pritiska grupa zaposlenih, odbora direktora ili nakon što su gledali kako konkurenti čine slične poteze, a da nisu u potpunosti prepoznali sve izazove koje takav potez nosi.
„Oklijevam da kažem da postoji odstrel vrlina, zaista ne mislim da su firme cinične u vezi sa ovim“, kaže Fuler. Ali „kompanijama je lako da izdaju saopštenja za javnost ili da kažu nešto na sastanku ili u gradskoj skupštini ili u svom godišnjem izveštaju”.
Sprovesti to u realnost je mnogo teže. Na osnovu podataka, istraživači su podijelili kompanije u tri grupe, a nešto više od trećine kompanija ili 37 odsto je napredovalo angažujući 18 odsto više radnika bez diplome na poslovima za koje su ranije bile potrebne diplome. Brojne firme u ovoj grupi su male, ali u izvještaju se navode i one poput Volmarta, Dženeral motorsa i Jelpa kao “lidera“ u zapošljavanju po osnovu vještina.
Ostali nisu toliko napredovali. Najveća grupa, oko 45 odsto kompanija imala je mali ili nikakav napredak u zapošljavanju radnika bez diplome na poslove kod kojih su je nekada zahtijevali, navodi se u izvještaju.
U firmama kao što su Orakl ili Lokid Martin istraživači su primijetili malo promjena u obrascima zapošljavanja. Preostale kompanije kao što su Delta erlajns i Nestle, pokazale su početni napredak u zapošljavanju radnika bez diplome, ali se činilo da su potom nazadovali, a brojke su se vratile na prethodni nivo. Forbes
(Blic)
