Cijene hrane u cijelom svijetu su značajno narasle.
Izuzetak nije ni naš regiona pa tako velika poskupljenja dokazuju i podaci Ministarstva poljoprivrede Hrvatske.
Cijena mahuna sada se kreće oko 5 evra po kilogramu, 40 odsto skuplje nego lani. Pet evra su i rotkvice. Skuplja je i puterica i cijena joj je oko tri evra i 60 centi. U odnosu na isti period prošle godine skuplja je 35 odsto, a skočila je i cijena karfiola i sada je oko tri evra i 30 centi.
Prema podacima Еurostata iz septembra, luk je bio upola jeftiniji, a mahune i karfiol za gotovo 30 odsto skuplje nego prošlog proljeća.
Karfiol je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice Krucifere. Potiče sa Mediterana i Bliskog istoka, a proširila se po cijelom svijetu. Ima visoku hranjivu vrijednost, sadrži 11-13 % suve tvari, 2,5-3 % bjelančevina i od 0,8-1 % mineralnih materija. Uzgaja se od ranog proljeća do kasne jeseni iz presadnica.
Već se krajem 2023. godine pisalo o velikom poskupljenju karfiola i razlozima zašto je do toga došlo. Za mnoge je gotovo postala luksuz. Ponegdje je glavica srednje veličine koštala čak tri evra. Kao uzroci takvog rasta cijena navedeni su suša i rastući troškovi. Površine pod tom povrtnom kulturom bile su smanjene u Španiji koja je vodeći proizvođač.
Skuplji i od mesa
Početkom 2024. godine su mnogi mediji pisali da za kilogram karfiola treba izdvojiti i do pet evra, pa ispada da je neko povrće manje dostupno od mesa.
Slična je situacija i u Srbiji, na tržnicama u Novom Sadu kilogram cvjetače prodaje se od 2,50 evra do čak četiri evra. Ranije je karfiol bio jeftiniji pa je mnogo povrtlara stalo s uzgojem.
A s obzirom na to da je sada nema toliko, došlo je do drugačijeg formiranja cijene pa će uzgajivači koji nisu odustali ove jeseni naplatiti gubitke iz ranijih godina, pokriti troškove ovogodišnje proizvodnje i ostvariti neku dobit.
Sezona karfiola završava u novembru, a povrtlar iz Kovilja, Đorđe Babić, rekao je da mu je žao što i sam nema ovu biljku jer bi dobro zaradio.
Dodaje, bilo ju je teško uzgojiti ove godine jer ne napreduje ako je dnevna temperatura iznad 35 stepeni, a teško ju je sačuvati od vrućine.
“Trebalo je puno zalijevati, motori su stalno radili i zato je skupa na tržnicama”, dodaje.
Karfiol ima velike zahtjeve za vodom, pa se idealnim uzgojem smatra onaj kada je primijenjen sistem navodnjavanja kap po kap jer sistem navodnjavanja putem orošavanja ostavlja glavice vlažnima te su one podložne napadu uzročnika bolesti, piše "Dnevno".
