KOME SMETAJU EPS-OVI PROJEKTI?

Ko i zašto opstruiše energetsku saradnju u regionu?

  • Izvor: Novosti.rs
  • 25.07.2021. 19:18

EPS je veoma zainteresovan za saradnju sa elektroprivredama iz okruženja, a na svaki nagoveštaj gradnje novog zelenog kapaciteta stižu pohvale iz Brisela. Ipak, pored pohvala ne izostaju ni komšijska podmetanja za projekat koji promoviše povezivanje regiona, saradnju i obnovljive izvore energije.

Srbija sa komšijama nastoji da poveća energetski kapacitet regiona i to pokazuju projekti poput gradnje sistema „Gornja Drina“, odnosno prve hidroelektrane "Buk Bijela", snage oko 100 megavata. Projekat realizuju zajedničko preduzeće HES "Gornja Drina" u kojem EPS ima 51 odsto vlasništva, a ERS 49 odsto. HE "Buk Bijela" je dio projekta izgradnje tri hidroelektrane na gornjem toku rijeke Drine, ukupne snage preko 200 megavata i projektovane godišnje proizvodnje oko 700 miliona kWh električne energije. Ova investicija od 520 miliona evra donijeće zelene kilovat-sate i povećati energetsku stabilnost Srbije, Republike Srpske i regiona u cjelini.

- Sve u vezi sa izgradnjom HE "Buk Bijela", uključujući dodjeljivanje koncesije, urađeno je u skladu sa zakonskim i ustavnim odredbama – smatra Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske.

- Osim političkog, ne vidim nijedan drugi razlog kojim bi se mogli opravdati pokušaji Sarajeva da omete izgradnju HE. Nejasno je i ponašanje predstavnika Ustavnog suda koji to podržavaju, i to tako što u apsolutno nepotrebnu priču upliću potpuno nenadležnu Komisiju za koncesije, koja može da dodjeljuje koncesije samo na lokacijama na međudržavnoj granici ili na međuentitetskoj liniji. U ovom konkretnom slučaju ona nema šta da traži, jer u tom pojasu rijeka Drina niti je granica sa Srbijom i Crnom Gorom niti je riječ o međuentitetskoj liniji. Sve je u isključivoj nadležnosti Srpske, a time i njene komisije za koncesije.

Za izgradnju HE "Buk Bijela" urađena je studija o uticaju na životnu sredinu i ovaj projekat ima važeću ekološku dozvolu, koja ima posebno poglavlje u kojem je obrađen uticaj na životnu sredinu na prostoru Crne Gore. Tu je navedeno da uticaji koji će nastajati, tokom pripremnih radova, kao i u vrijeme gradnje i korišćenja HE "Buk Bijela", kao i njihov intenzitet, neće proizvoditi elemente značajnog, nepovoljnog prekograničnog uticaja na životnu sredinu i zaštićena područja Crne Gore. Zaključak je da u skladu sa dodatkom 3 Konvencije o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu ESPOO nije potrebno raditi posebnu dokumentaciju o uticaju HE "Buk Bijela" na područje Crne Gore.

Pojedine ekološke nevladine organizacije u Crnoj Gori i BiH vide opasnost u gradnji HE "Buk Bijela“, a još ranije crnogorsko Ministarstvo kapitalnih investicija, kao i Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma nije imalo primjedbe na projekat sve dok vode akumulacije ne prelaze granicu Crne Gore. Ne stoje primjedbe ekologa, ali dodatna objašnjenja daće ekspertski tim Crne Gore i Republike Srpske koji će u narednih mjesec dana pregledati projektnu dokumentaciju, strukturu i planirani režim rada HE „Buk Bijela“.

- Svako tehničko-tehnološko i inženjersko rješenje koje garantuje da buduće vještačko jezero neće imati negativnih uticaja na rijeku Taru i da neće doći do potapanja ni jednog dijela rijeke Tare, za nas je u potpunosti prihvatljivo - rekao je Danilo Mrdak, državni sekretar Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Crne Gore.

Istovremeno, „Elektroprivreda Srbije“ podržava sve regionalne projekte i želi da podijeli iskustvo na izgradnji novih kapaciteta sa kolegama iz regiona i tako učestvuje u razvoju regiona. Osim projekata Gornja Drina sa Elektroprivredom Republike Srpske i potencijalnog projekta Srednja Drina sa elektroprivredama BiH i RS, EPS ima i konstruktivan pristup za saradnju sa Elektroprivredom Crne Gore na projektima HE „Komarnica“ i HE „Kruševo“.  Planirano je da HE „Komarnica“ , u kanjonu srednjeg toka rijeke Komarnice, ima snagu od 172 megavata i očekivanu godišnju proizvodnju od 213 miliona kWh. Procijenjena vrednost investicije je od 260 do 290 miliona evra. U toku je izrada idejnog projekta sa Studijom opravdanosti i to bi trebalo da bude završeno do kraja ove godine.

- EPS je veoma zainteresovan za saradnju sa elektroprivredama iz okruženja, kao i za učešće u izgradnji novih energetskih kapaciteta u regionu, prije svega u projektima obnovljivih izvora energije – kaže Vladimir Marković, pomoćnik direktora i direktor Sektora za ključne investicione projekte. - Učešće EPS u domaćim i regionalnim projektima se ogleda, prije svega, u detaljnoj i temeljnoj pripremi projekta, od inicijative za realizaciju i preliminarnih analiza do izrade investiciono-tehničke dokumentacije, obezbjeđivanja finansiranja i pribavljanja svih neophodnih dozvola.

Jelica Putniković, urednik portala „Energija Balkana“, ističe da isključivo lobistima zapadnog kapitala smeta i sama najava regionalnog povezivanja elektroenergetskih kompanija bivše Jugoslavije, kao i to što tu regionalnu saradnju forsira EPS.

- Ako se udruže, a ako se bude pitala struka, a ne povodljivi političari hoće, četiri elektroprivrede (EPCG, EPBiH, ERS i EPS) zajedničkom transformacijom u moderne elektroenergetske kompanije, koje će biti profitabilne, moći će da obezbjede energetsku sigurnost svojim potrošačima – ukazuje Putniković. - EPS ne ugrožava nijednu od susjednih elektroprivreda. Da bi preživjele smanjenje proizvodnje struje iz uglja, a ostale stožer lokalnih privreda i kompanije koje profitom pune državne budžete, ove elektroprivrede, pa i EPS, moraju udružiti napore. Regionalna saradnja i zajednička strategija ove četiri elektroprivrede put je njihovog opstanka. A, ako EPS budu posmatrali kao prijetnju, a ne kao kompaniju spremnu da se razvija sa susjedima, regionalne saradnje neće biti. Ispaštaće potrošači, koji će plaćati mnogo veće račune za struju, a slaviće trgovci.

Dvostruki aršini

- Elektroprivredama u regionu Brisel i Energetska zajednica spočitavaju proizvodnju struje iz uglja, insistiraju na zatvaranju termoelektrana i totalnoj liberalizaciji tržišta – sve kako bi otvorili put za plasman električne energije proizvedene u zapadnoevropskim zemljama. Insistiraju, doduše, i da se u ovim zemljama gradi mnogo više kapaciteta za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije. Ali, čini se da nemaju baš iste kriterijume kada je investitor u OIE privatni kapital i državne, elektroenergetske kompanije. Da je riječ o nekoj firmi iz EU, na primjer, vjerovatno bi se čuli oduševljeni komentari o tome da ta i ta kompanija pomaže Republici Srpskoj, odnosno, Crnoj Gori u širenju kapaciteta za proizvodnju zelene energije – ocenila je Jelica Putniković, urednica portala Energija Balkana.

Tagovi: