Kanađanin norveškog porijekla Hakon Korsgard tražio je pred Centrom za investicione sporove u Vašingtonu pri Svjetskoj banci 200 miliona dolara odštete od Hrvatske, jer Zagreb ne priznaje njegovo vlasništvo nad oko 20 nekretnina koje je kupio od srpskih preduzeća i društava na Jadranu i Zagrebu, pišu beogradske "Večernje novosti".
Korsgard smatra da će mu bitno pomoći i uredba američke administracije koja štiti privatno vlasništvo u svim dijelovima svijeta.
List saznaje da je među vrijednim nekretninama velika zgrada nekadašnjeg predstavništva kragujevačke "Zastave" u Zagrebu, kao i odmarališta Ferijalnog i hotelskog saveza Srbije i Crne Gore na Korčuli.
Hrvatska ovu imovinu smatra svojom, budući da ju je zakonom eksproprisala još 1992. godine.
Krajem prošle godine Korsgard se obratio arbitraži u Vašingtonu za šta se u Hrvatskoj saznalo 10. avgusta, kada je objelodanjen godišnji izvještaj Državnog tužilaštva dostavljen hrvatskom parlamentu.
Riječ je o devetom aktivnom arbitražnom sporu protiv Hrvatske pokrenutom pri Arbitražnom sudu koji je osnovan prema Pravilima Komisije UN za međunarodno trgovačko pravo.
Hrvatsko državno tužilaštvo je u odgovoru na tužbu navelo stav da vlasnička prava nije moguće sticati direktno na osnovu Aneksa "G" Sporazuma o sukcesiji, bez sklopljenog bilateralnog ugovora.
Takve ugovore Zagreb je sklopio sa Ljubljanom i Skopljem, ali ne i sa Beogradom i Sarajevom, zbog čega firme iz BiH i Srbije vode stotine sporova u Hrvatskoj za povrat imovine, koje po pravilu gube.
"Novosti" ističu da je Korsgard Kanađanin, a ne Srbin, pa bi mogo imati više sreće, a da očekuje pobjedu najbolje govori podatak da je u arbitražu do sada uložio dva miliona dolara.
Predsjednik Udruženja "Oteta imovina", advokat Zoran Ristić, sa kojim je Korsgard u kontaktu, rekao je "Novostima" da je ovaj Kanađanin prvo pred hrvatskim pravosuđem tražio nadoknadu, ali bezuspješno.
"Naruku će mu vjerovatno ići i naredba broj 13818 koju je prošle godine potpisao američki predsjednik Donald Tramp. Ovom naredbom dozvoljava se blokada imovine i vizna restrikcija Amerikancima i strancima koji su učesnici ili saučenici u kršenju ljudskih prava", kaže Ristić.
Prema njegovim riječima, naredba se odnosi na sadašnje ili bivše vladine službenike, kao i osobe koje rade u njihovu korist, a koji su odgovorni za korupciju i uništavanje i otimačinu državne i privatne imovine.
Tako bi se, na primjer, mogao zabraniti ulazak u Ameriku hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću, navode "Novosti".
