Proizvodnja cveća i ukrasnog bilja u Srbiji odvijala se prošle godine na oko 1.000 hektara.
Na otvorenom prostoru cvijeća smo imali na oko 680 hektara, a u zaštićenom prostoru zabilježen je rast, proizvodnja se odvijala na 302 hektara. Lane smo izvezli cvijeća i ukrasnog bilja za oko 6,5 miliona evra, ali istovremeno bili i veliki uvoznici, jer smo čak 36 miliona evra potrošili za uvozno cvijeće...
Ove podatke iznio je ministar poljoprivrede prof. dr Dragan Glamočić na 30. Međunarodnom sajmu hortikulture BeoPlantFair rekavši da cvjećarstvo ima ogroman potencijal – ne samo kao lijep i miran posao, već i kao profitabilan i strateški značajan dio srpske poljoprivrede.
- Prošle godine imali smo deficit od 30 miliona evra, što pokazuje da ima mjesta za rast domaće cvjećarske proizvodnje i potrebe da se usmjerimo na razvoj ovog sektora, kako bi hortikultura, uz druge grane poljoprivrede, postala značajan resurs. Sa jednog hektara pod cvijećem može se ostvariti prihod i nekoliko desetina puta veći nego u ratarstvu, tako da će Ministarstva poljoprivrede raditi na daljem razvoju svih onih grana koje će ostvariti veće prihode po hektaru obradive površine - istakao je Glamočić.
Kada je riječ o ljekovitom i aromatičnom bilju, ministar je naglasio da se izvoz povećava svake godine, te da je u 2024. godini Srbija izvezla 4.000 tona, u vrijednosti od 24 miliona evra.
- Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede uvelo je zato podsticaje – do 50 odsto povraćaja novca u investicije za izgradnju sušara, destilerija, pogona za ekstrakciju, kao i za opremu za pakovanje i skladištenje. Srbija ima biodiverzitet, znanje i tradiciju – sada je vrijeme da to pretvorimo u dodatu vrijednost i veći profit za domaće proizvođače - poručio je ministar Glamočić.
(Kurir)
