U Libanu je obustavljena proizvodnja struje, Indija ima uglja samo za naredna 3 dana, u Kini fabrike rade "par-nepar", Albanija je proglasila vanredno stanje, u Južnoj Americi hidroelektrane stoje.

Možda zvuči kao scenario za horor film, ali je to surova stvarnost jedne energetske krize, piše Blic.

Dok je uobičajeni stav bio da će nam oporavak od pandemije koronavirusa donijeti samo pozitivne stvari, nagli rast potražnje, generalno, ali i u ovom slučaju za energentima, je stvorio "domino efekat". Struje u svijetu, trenutno, nema dovoljno, a kako nam je zima sve bliža, i kako se u problem uključuju i drugi faktori, strahovi i briga kako građana tako i zvaničnika i stručnjaka, sve veći.

Divljanje cijena gasa u EU

Već krajem prošlog mjeseca mogli smo čuti vijesti da cijene gasa u Evropi obaraju rekorde, a sada je svima jasno da su one makar u EU potpuno podivljale. Čitav blok to stavlja u ozbiljan problem, jer se 23 odsto struje proizvodi od tog energenta, odmah iza nuklearne energije koja je na prvom.

"Srbija zaslužila privilegovan status"

Skladišta gasa u Evropi su već neko vrijeme na rekordno niskim nivoima, i činjenica da su isporuke gasa ograničene i od strane Rusije i od strane Norveške, dodatno otežava čitav problem.

Tranzicija ka zelenim izvorima energije, u njihovom slučaju i usljed vremenskih neprilika ne pomaže. Na primer, vjetar, od koga zavise sjeverne zemlje članice, je prosto u proteklom periodu bio spor i slab i nije bilo moguće da se proizvede značajna količina električne energije.

Mali proizvođači u Austriji se gase

Austrija, u kojoj je tržište električne energije liberalizovano i na njemu učestvuje mnoštvo malih operatera, je takođe pogođena ovom krizom. Naime, jedan od malih proizvođača "E-Werk Ebner" je prije četiri dana javio svojim korisnicima, oko 4.500 njih, da će sklopljeni sporazumi biti prekinuti 30. novembra i da će isporuka biti obustavljena.

Oni su odlučili da se povuku usljed snažnog rasta cijena na svjetskom tržištu.

Evropa i svijet "kubure" sa strujom, ali i nekim proizvodima; "Građani Srbije da ne brinu"

"Pošto nažalost nije na vidiku kraj ludila rasta cijena i zato što ne želimo da taj rast prebacujemo na korisnike prestajemo sa radom", poručili su iz kompanije.

U Italiji struja skuplja skoro 30 odsto

Prema procjenama Italijanskog regulatora, Arere, u toj zemlji bi cijene struje za potrošače do kraja godine mogle da poskupe za 29,8 odsto, dok bi računi za gas skočili za oko 14,4 odsto, i to nakon mjera vlade za ublažavanje troškova.

Vlada je izdvojila je 3 milijarde evra, a kako ističu vlasti da pomoći nije bilo, struja bi poskupjela i do 45 odsto, a gas i do 30 odsto.

Arera određuje cijene gasa i električne energije na zatvorenom maloprodajnom tržištu svaka tri mjeseca, a cijene za četvrto tromesečje utvrđene su krajem septembra.

Velika Britanija u najvećem riziku

Prema rječima Heninga Glojsteina, direktora tima za energiju, klimu i resurse u Eurazijskoj grupi, Velika Britanija je u najvećem riziku, od čitave Evrope, da će na zimu da se suoči sa padom snabdjevanja.

Dodatan pritisak na Veliku Britaniju, pored manjka prirodnog gasa od kog zavise, predstavlja i manji skladišni prostor kao i prekid snabdjevanja električnom energijom od Francuske.

Kako podsjeća portal Indeks, Velika Britanija je u maju poslala dva patrolna broda svoje mornarice prema ostrvu Džerzi, nakon što su francuski ribari zaprijetili da će da blokiraju glavnu luku tog ostrva, a sama francuska vlada čak zaprijetila isključivanjem električne energije kojom snabdjeva Džerzi.

Početkom ovog mjeseca, gotovo da nije bilo goriva u ovoj zemlji, i nestašica je izazvala haos, tuče, i panične kupovine. Nedostatak vozača, hroničan problem u Velikoj Britaniji, je rezultirao pucanjem lanaca snabdjevanja. Kako bi se situacija rešila, uskočila je vojska koja je ponudila svoje vozače da razvoze cisterne.

U Albaniji vanredno stanje

Albanski premijer Edi Rama, izjavio je prije 3 dana, da je ta zemlja u vanrednom stanju zbog snabdjevanja električnom energijom. Iako ne postoje nikakve nestašice struje u Albaniji, Rama je odlučio na ovaj potez zato što se očekuje da će ta zemlja da ima probleme kasnije ove zime.

Dan nakon proglašavanja vanrednog stanja, Rama je na još jednoj konferenciji za medije izjavio da neće biti posljedica po domaćinstva i male biznise, i najavio da će dodatnih 200 miliona evra biti distribuirano državnom proizvođaču struje kako bi se sprečio dalji skok cijene.

Liban čitav dan bez struje

Liban koji je prije svega pogođen ozbiljnom ekonomskom krizom. Da stvar bude gora, prije nekoliko dana, čitava zemlja je ostala kompletno bez struje kada su dvije najveće elektrane, Al Zahrani i Deir Amar, u zemlji prestale sa radom zbog nedostatka goriva, saopštilo je njihovo Ministarstvo energetike.

Dan kasnije, snabdjevanje se vratilo u normalu.

Libanska vojska se složila da obezbedi 6.000 kilolitara gasnog ulja dvijema elektranama, a Ministarstvo energetike je dobilo odobrenje centralne banke za kredit u iznosu od 100 miliona dolara za raspisivanje tendera za uvoz goriva.

Da stvar bude još gora danas je izbio požar u rezervoaru za skladištenje goriva u južnom Libanu. Vojska je to područje evakuisala usljed straha od širenja vatre, preneo je TV kanal Al Džaded. Požar je ubrzo lokalizovan.

Brazil i Južna Amerika trpe posljedice suša

Brazil se takođe bori sa problemima u proizvodnji struje. Najgore suše u posljednjih 91 godinu smanjile su proizvodnju struje iz hidroelektrana. Za zemlju koja skoro dvije trećine struje proizvodi na ovaj način, ovo predstavlja ozbiljan problem.

Situacija je do te mjere loša, da je predsednik Brazila, Žair Bolsonaro krajem septembra tražio od svojih građana da se ne koriste liftovima u zgradama i da se tuširaju hladnom vodom jer je mnogo zdravije, prenosi AP.

"Sistem prosto nije napravljen da funkcioniše u ovakvim situacijama", kazao je istraživač energetskog sektora sa Univerziteta u Riu, Roberto Brandao.

Sa padom proizvodnje hidroelektrana, Brazilu ne preostaje ništa nego da počne da uvozi prirodni gas iz Venecuele i Argentine, ali problemima tu nije kraj. Sa ovim razvojem situacije očekuje se da će cijene gasa dodatno "povileneti" u Južnoj Americi, pošto pored Brazila, i druge države, npr. Čile, takođe moraju da uvoze gas iz Argentine.

U Indiji uglja za naredna tri dana

Nestašice uglja ozbiljno potresaju Indiju. Ukupno 20 termoelektrana je obustavilo proizvodnju, a prema podacima 80 odsto svih termoelektrana u ovoj zemlji se pati sa nestašicama. Prema određenim procjenama u Indiji trenutno ima zaliha uglja za maksimum 3 dana.

U subotu 09. oktobra je ministar Arvind Kerjival upozorio da će doći do krize i u glavnom gradu. On je pozvao federalnu vladu da preorijentiše isporuke uglja ka Delhiju, jer se kako kaže tu nalaze strateški centri od nacionalnog značaja, kao i da bi u suprotnom najveće posljedice trpjele bolnice i vakcinalni punktovi.

Indijska vlada je najavila da će omogućiti Delhiju snabdjevanje gasom, tj. da će snabdjeti dvije najveće elektrane u tom gradu sa gasom.

U Kini fabrike rade "par-nepar"

U Kini sve veći broj pokrajina prijavljuje da nemaju dovoljno resursa kako bi proizveli dovoljno struje, i fabrike prosto ne rade nekoliko dana nedjeljno. Problem se kako vrijeme odmiče sve više prenosi sa industrijske proizvodnje na domaćinstva.

Pored nestašice uglja, jug Kine su pogodile prvo poplave ljetos, a sada i suša. U provinciji Junan koju je pogodila suša nalazi se najveći broj hidroelektrana u čitavoj državi.

Britanci upalili i termoelektrane, od OPEK-a zatražena veća proizvodnja; "Srbija nema problema"

Pokrajina Lijaoning, na sjeveroistoku Kine, je upozorila danas da se nestašica energije pogoršava i pored napora da se pribavi dovoljna količina uglja sa jedne, i da se upravlja potrošnjom sa druge strane.

Prema saopštenju ove pokrajine manjak bi mogao da dostigne čak 5,0 gigavata, prenosi Rojters.

Stvar zaoštrava i postavljanje cilja da se karbonske emisije svedu na nulu 2060. godine, te se zbog povećane kontrole emisija, i ograničenja očekuje da će generalno intenzitet proizvodnje struje u Kini samo ove godine pasti za 3 odsto.

Čitava problematika sa ugljem u Kini, i povećana potražnja usljed naredbe Pekinga da se po svaku cenu obezbede enerenti je jedan od uzroka opšteg poskupljenja energetnata u poslednjih mesec dana.

Kriza sa ugljem se preliva na naftu

U jeku čitave energetske krize, cene sirove nafte takođe beleže rast.

Cijena barela Brenta je porasla za 1,4 odsto na 83,79 dolara, i to nakon što je i prošle nedelje rasla oko 4 odsto. Prema mišljenju stručnjaka, glavni uzrok ovom rastu je upravo nestašica energenata, te se sve veći broj proizvođača električne energije odlučuje da proizvodi struju iz nafte.

Industrija sirove nafte je već pretrpjela nekoliko udaraca ove godine. Nagli rast potražnje usljed oporavka od pandemije je i prije ovog skoka povisio cene nafte. Sa druge strane uragani Nikolas i Ida su pogodili Meksički zaliv ranije ove godine su uništili 26 miliona barela.

Prošle nedjelje u SAD je otvoreno još 5 naftnih bušotina, dok se OPEK+ polako okreće povećanju proizvodnje. Stručnjaci ističu da se ovde radi o korišćenju prilike za zaradom u oba slučaja.

Savršen koktel uzroka

Stručnjaci tvrde da je inicijalna kapisla za ovakvu krizu, "savršen koktel uzroka".

On se u ovom slučaju sastoji od naglo povećane potražnje, vremenskih neprilika usljed klimatskih promjena, sve većeg pritiska na države da pređu na obnovljive izvore energije, logističkih problema, kao i sijaset lokalnih faktora koji svaku od zemalja pogađa pojedinačno.

"To vam je isti slučaj kao da hoćemo na brzinu da pokrenemo auto koji se nije dugo vozio, ipak je potrebno vremena da se sistem restartuje", kaže profesor na univerzitetu Kardif, koji se specijalizovao u energetsku infrastrukturu, Janžong Vu.