Srednji i mali uzgajivači svinja godinama se susreću sa raznim problemima, ali pored njih u društvu postoje i ljudi koji životinje gaje za sopstvene potrebe, a ne za prodaju.
Nekada se u prošlosti ovaj vid uzgoja stoke smatrao uštedom, a da li je i danas tako ili ja samo garancija da znamo kakvo meso zapravo jedemo.
Svjedoci smo da su se ljudi prije nekoliko decenija mnogo više bavili poljoprivredom nego danas, nekada skoro da nije bilo njive bez posijanog žita; pšenice, kukuruza, ječma i zobi.
Svinja se tada mogla hraniti pravom prirodnom hranom koju proizvede domaćin.
A danas, domaćinstva i koja se odluče za uzgoj svinja, prinuđena su da kupuju hranu za stoku, te svinje hrane koncentratom, kukuruznom prekrupom, kukuruzom, ječmom, zobi i viškom hrane koja ostane jednoj porodici.
Svaka ova stavka košta, pa se postavlja pitanje da li je meso od životinje iz sopstvenog dvorišta spas za novčanik jedne porodice ili ipak nije.
Kako bi dali mali uvid u to koliko košta da se othrani svinja za sopstvene potrebe, a ne za prodaju, portal "Srpska info" provjerio je koliko jedno domaćinstvo mora mjesečno da odvoji novca da bi prehranilo svinju.
"Da bi do sezone svinjokolja othranili svinju da bude teška od 150 do 200 kilograma, prase je potrebno kupiti u toku decembra ili januara i onda hraniti narednih 10, 11 mjeseci. Prase najčešće kupujem od 25 ili 30 kilograma, cijena je zadnjih godina u toku sezone slava i praznika oko 10 KM po kilogramu žive vage, tako da u startu za prse dajem od 250 do 300 KM", rekao je za pomenuti portal Vid Gavrilović iz banjalučkog naselja Priječani, koji godinama uzgaja svinje za članove svoje porodice.
Dodao je da prase dok je manje, tačnije do nekih 50 kilograma hrani koncentratom, kukuruznom prekrupom, kukuruzom, ječmom i sojom u malim količinama, te hranom koja im ostane u kući.
"Oko 100 kilograma kukuruza košta 60 KM, slična cijena je i ječma, vreća koncentrata se kreće od 10 do 15 KM. Svinja da bi dobila kilogram na težini, mora pojesti od 3,5 do četiri kilograma hrane. Tako da ja mjesečno za hranu izdvajam od 70 do 80 KM", objasnio je Gavrilović.
Ovaj domaćin je rekao da tokom ljeta i jeseni, pored hrane koju kupuje za svinju, hrani je i travom, a kuva i krompir, tikvice i bundeve koje bere u svojoj bašti.
"Svinja kada pređe 100 kilograma težine, onda je najbolje hraniti kukuruzima, ječmom, pšenicom i zobi", objasnio je ovaj domaćin.
Ovaj domaćin je za prase od 30 kilograma izdvojio 300 KM u januaru ove godine, mjesečno za tovljenje svinje izvajao je od 70 do 80 KM, životinju je hranio oko 11 mjeseci, tako da ga je na godišnjem nivou tovljenje svinje koštalo oko 1.100 KM.
U ovaj iznos nije uračunat njegov rad, jer svinju hrani oko tri puta na dan, uz to je morao izgraditi objekat za svinju, koji redovno čisti i održava, a nekad je neophodan i dolazak veterinara.
"Skupo jeste, ali smatram da je najbolja i najzdravija opcija kada čovjek ima priliku da sam uhrani svinju za potrebe svoje porodice. Jer znate kako je hranite i kakvo meso jedete", rekao je Gavrilović.
Kada se kupuje, prosječna cijena tovljenje svinje je 5,50 KM po kilogramu žive vage.
Da biste kupili svinju od 150 do 200 kilograma treba da odvojite od 825 do 1.160 KM.
Dolazimo do zaključka da se cijena ne razlikuje puno, samo što u slučaju da hranimo svinju, više radimo, ali novac dajemo “na rate” i znate kako ste hranili životinju, a u slučaju da se odlučite kupiti utovljenu svinju, tada novac dajete u komadu.
