Tako sistem e-fiskalizacije koji je u Crnoj Gori zaživio od 1. juna ove godine, a sličan je modelu koji će uvesti i Republika Srpska, vidi Aleksandar Damjanović, doskorašnji v.d. direktora Uprave prihoda i carina Crne Gore.

Ono što je još vidljivije, napominje Damjanović, koji je implementaciju novog modela ispratio od početka do kraja, jeste značajno „deblji“ državni budžet.

– Ako vam kažem da smo već u septembru-oktobru dostigli nivo naplate iz rekordne 2019. godine, onda je jasno koliko je nova fiskalizacija doprinijela poreskoj discplini i svođenju sive ekonomije na neku manju mjeru. Upravo je siva ekonomija jedna od najvećih boljki čitavog regiona – usudio bih se reći čak na nivou iz 90-ih – i zato je odlično što su svi ušli u reformu fiskalizacije – kaže Damjanović.

Novi model je, između ostalog, pokazao da postoje ozbiljni resursi i potencijali koji nisu bili iskorišćeni, konkretno u turističkoj sezoni, napominje Damjanović, jer su sada idenfikovana sva „sporna mjesta“ ranijeg sistema.

– Kao što je stara fiskalizacija, uvedena prije skoro dvije decenije, napravila malu revoluciju, tako je i ovaj sistem napravio novi iskorak. Ipak, treba znati da bez podizanja svijesti o tome šta ona zaista znači, nećemo imati one najbolje efekte kojima se nadamo – smatra Damjanović.

Crna Gora je, objašnjava, upravo radi podizanja svijesti svih građana odradila i kampanju, poslavši poruku da onaj ko ne dobije fiskalni račun nije dužan ni da plati. I to je, kaže, imalo efekta, jer je mnogima postalo jasno da nije samo država ta koja sve treba da kontroliše. Odgovorni smo svi.

– Mi moramo doći do modela u kojem je, na neki način, svaki građanin inspektor. Time ćemo poslati poruku da je izdavanje fiskalnih računa potvrda da se zakoni poštuju, a građani ne potkradaju – naglašava Damjanović.

Dok se to ne postigne, i u novom modelu fiskalizacije ostaje stari problem – broj inspektora i nedostatak kontrolnih kapaciteta, što je u Crnoj Gori naročito vidljivo tokom turističke sezone, kada, kako kaže Damjanović, tamo boravi „još jedna Crna Gora“.

Da sve procedure i kapacitete u novom sistemu treba dobro izvagati, kako ne bi ostala ni najmanja mogućnost za izbjegavanje plaćanja poreza, smatra i Milenko Krajišnik, predsjednik Fiskalnog savjeta Srpske.

Govoreći o novom modelu koji se, nakon usvajanja Nacrta zakona o fiskalizaciji, dogodine sprema i kod nas, Krajišnik je nedavno napomenuo da je do velike pomoći to što će država, ovog puta, snositi sve troškove.

Što se Crne Gore tiče, dio troškova uvođenja novog sistema koji podrazumijeva račune sa QR kodom koji će u realnom vremenu stizati do Poreske uprave, ipak je pao na teret poreskih obveznika, s tim što je država, u nekim granama privrede, priskočila sa subvencijama.