Cijena zlata na nivou prije pandemije: Zašto to ne brine ulagače u dragocjeni metal?

  • 04.04.2021. 16:03

Više od 40% svih američkih dolara u opticaju stvoreno je u posljednjih 13 meseci, što je monetarna ekspanzija nezapamćenih razmjera u istoriji SAD.

Investitori u SAD bježe od državnih obveznica kada su povraćaji niski i kupuju zlato kojem cijena raste, a kada prinosi na obveznice počnu da rastu, odliva se kapital iz zlata i cijena mu se smanjuje.

Cijena zlata najčešće se izražava u iznosu američkih dolara, koje je potrebno izdvojiti za jednu uncu (31,1 grama) zlata na svjetskim berzama. Ona je jutros iznosila oko 1.700 američkih dolara, što je tek nekoliko procenata više od nivoa na kojem je cijena zlata bila početkom 2020. godine, odnosno prije početka pandemije.

Relativno nizak nivo cijene zlata posljedica je nedavnog pada koji traje već mjesecima. Naime, cijena žutog metala je doživjela svoj istorijski maksimum u avgustu prošle godine, kada je iznosila više od 2.000 dolara po unci, piše Poslovni dnevnik.

Mnogi se opravdano pitaju kako to da je, nakon takvog rasta, cijena zlata doživjela pad, s obzirom na to da se svijet još uvijek nalazi u pandemiji, privredna kriza traje, a takvo okruženje je "pogodno tlo" za napredak zlata.

Odgovor je kompleksan jer je više faktora u igri, ali onaj vjerovatno najbitniji jeste kamatna stopa na američke državne obveznice. Naime, postoji dobro zabilježena negativna korelacija kretanja povraćaja na američke desetogodišnje obveznice i cijene zlata.

Kada povraćaj raste, to stvara pritisak na cijenu zlata koja pada, i obrnuto. Razlog za to je ponašanje ulagača koji bježe od obveznica kada su povraćaji niski, zbog čega dio njih završi u zlatu, kojem posljedično raste cijena.

Kasnije, kada prinosi počnu rasti, ulagači se vraćaju tim istim obveznicama, a to dovodi do prethodno pomenutog odliva kapitala iz zlata. Ipak, kod ulagača nema razloga za strah kada govorimo o zlatu, jer američke kamatne stope ne mogu da rastu unedogled.

Budući da se SAD većinom zadužuju na domaćem tržištu kapitala, rast prinosa na američke obveznice ujedno znači i rast kamata za otplatu državnog duga, tako da je u fiskalnom interesu države da stope, ipak, ne rastu previše. Sve navedeno odnosi se na nominalne prinose na obveznice, ali ono što je bitnije jesu realni prinosi.

Oni su i u SAD negativni, jer je očekivana inflacija veća od nominalnog prinosa. To znači da čak i ovaj novi rast kamatnih stopa nije dovoljan da bi ulaganje u desetogodišnje obveznice bilo isplativo, što je, zapravo, dobra vijest za ulagače u zlato.

Inflacija ponovo, nakon dugo vremena, postaje jedna od najvećih bojazni monetarnih vlasti, što je vjerovatno i opravdano s obzirom na velike programe kvantitativnog popuštanja i ultraekspanzivne monetarne politike koja se sprovodi već desetak godina, a dosegla je svoj vrhunac 2020.

Više od 40% svih američkih dolara u opticaju stvoreno je u posljednjih 13 mjeseci, što je monetarna ekspanzija nezapamćenih razmera u istoriji SAD. Uvijek je nezahvalno predviđati kretanje cijene zlata u budućnosti, ali moguće je analizirati pojedinačne faktore koji utiču na cijenu.

Na primjer, kako navodi hrvatski portal, vrlo je izvesno da nas čeka pad vrijednosti američkog dolara u budućnosti, ali nije moguće predvidjeti koliki će biti taj pad i kojom brzinom će se odvijati.

Prilika za kupovinu "s popustom"

Što se tiče kretanja cene zlata, potrebno je razdvojiti kratkoročna predviđanja koja se tiču perioda od nekoliko mjeseci do godinu dana, od onih dugoročnih, koja se odnose na višegodišnje kretanje cijene.

Kratkoročna kretanja su veoma teška za predviđanje, jer su oscilacije na dnevnom, nedjeljnom, ali i mjesečnom nivou vrlo česte i nepredvidljive, ali je malo lakše prognozirati kretanje cijene na duže staze, s obzirom na dostupnost istorijskih podataka.

Ako pogledamo kretanje cijene u poslednjih 20 godina, možemo vidjeti kako je prosečni godišnji rast iznosio približno 8%, a sličan je trend zabilježen i u prethodnom periodu. Naravno, to ne znači da je cijena zlata svake godine toliko rasla, već je to prosjek. Ono što je bitno: dugoročni trend je u prosjeku pozitivan.

Ukoliko taj trend preslikamo i na budućnost, te izračunamo nove pojave kao što su visoka inflacija i niske kamatne stope, postaje jasno zašto većina analitičara smatra kako je pred zlatom svijetla budućnost, uprkos trenutnom kratkoročnom padu. Štaviše, mnogi investitori ovakve padove koriste upravo za kupovinu zlata.