S obzirom na to da gram zlata doseže i do 150 maraka, sve više budućih mladenaca u Republici Srpskoj odlučuje se za srebrne burme, te za ovaj simbol ljubavi, vjernosti i vječnosti odvajaju u prosjeku 120 maraka.
To potvrđuju u radnjama koje prodaju predmete od plemenitih metala, ističući da zbog krize građani sve manje kupuju zlato.
U derventskoj zlatari “BOSS” za “Glas Srpske” kažu da mladenci sve češće tradicionalne zlatne burme mijenjaju srebrnim, navodeći da gram zlata košta 140 KM, a gram srebra devet maraka.
“U posljednje vrijeme budući mladenci sve više se odlučuju za kupovinu srebrnih burmi. Cijene para se kreću od 70 KM pa do 130 maraka, a najviše se kupuju one od oko 120 maraka”, kazali su u ovoj zlatari dodavši da se zlato svake godine sve manje kupuje.
Sličan trend vlada i u Semberiji.
“Kupci se sve češće okreću srebru, pa i burmama od tog metala. Gram zlata ide do 120 maraka i slabo se prodaje”, kazali su u jednoj bijeljinskoj zlatari dodajući da gram zlata koji otkupljuju od građana plaćaju 60 maraka.
Miljan Regojević iz banjalučke zlatare “Shine” kaže da je gram zlata u nakitu 150 maraka.
“Zlato se kupuje sve manje i smatram da cijene neće ići gore. Kada je riječ o zlatnim burmama one se kreću od 500 do 1.000 KM, a građani u prosjeku za par vjenčanog prstenja odvoje od 700 do 800 KM”, kazao je Regojević.
Istu sudbinu dijele i zlatari na samom jugu Srpske, gdje kažu da se osjeti sve slabija kupovna moć građana.
“Iako se teritorijalno nalazimo na tromeđi, pa imamo dosta kupaca koji dolaze iz Crne Gore i Hrvatske, prodaja ipak nije na zavidnom nivou. Čak ni oni iz susjednih zemalja ne ulažu u zlato”, rekli su u zlatari “Rubin” u Trebinju.
Dodali su da je za gram zlata u Trebinju potrebno odvojiti 130 maraka, te istakli da se nadaju da cijene neće ići gore tokom ove godine.
“Kada se otkupljuje zlato cijene idu od 50 maraka pa naviše, u zavisnosti od toga koliko ima karata i da li je riječ o zamjeni”, rekli su u ovoj zlatari.
Zaštitnici prava potrošača ističu da divljanje cijena u svim segmentima života dovodi do drastičnih promjena u navikama, pa čak i kada je riječ o burmama.
“Uviđamo da nam cijena diktira neka običajna prava na koja smo navikli godinama unazad. Ako smo kroz tradiciju već navikli da se vjenčamo i vjerimo sa nečim što je zlatno, tako treba i da ostane, te je potrebno da se te cijene prilagode”, kazali su u Udruženju građana “ToPeer” iz Doboja.
Investicija
U “Zlatarni Celje” iz Banjaluke kažu da cijene zavise od proizvoda, vrste rada i kolekcije.
“Građani češće kupuju investicijsko zlato - poluge nego nakit. Oni koji imaju viška para, a plaše se inflacije, na taj način investiraju jer smatraju da im je to najsigurnije”, rekli su u ovoj zlatari.
