Blokada putnog pravca Sarajevo - Jablanica - Mostar, usljed oštećenja od poplava i bujica, košta građane i privredu minimalno milion maraka dnevno. Ovo su samo direktni troškovi, a indirektni uvijek budu nekoliko puta veći.
Hadis Bajrić, doktor tehničkih nauka, zaposlen na katedri za Industrijsko inženjerstvo i menadžment na Mašinskom fakultetu u Sarajevu, analizirao je za bloombergadria kolike su štete koje trpe građani i privreda usljed prekida putne komunikacije između Sarajeva i Mostara.
Prosječno na ovoj relaciji, prema zvaničnoj statistici instaliranih brojača saobraćaja, prođe 9.000 vozila.
Bajrić ističe da će korištenje alternativnog pravca preko Foče značiti dodatnih 110 kilometara i dodatna tri sata vožnje.
"Prema važećem obračunu putnih troškova, to znači povećanje troškova prevoza za oko 40 KM. Uz pretpostavku da u vozilu putuju dva putnika u prosjeku i ako se računa s bruto satnicom od 12,3 KM (podatak za FBiH), to znači dodatnih oko 60 KM po vozilu. U zbiru to je 100 KM po vozilu", navodi Bajrić.
Troškovi su još veći ako se koristi alternativni pravac Sarajevo - Bugojno - Mostar i znače dodatnih 190 kilometara i dodatna tri sata vožnje. "To znači povećanje troškova prevoza za oko 70 KM", ističe Bajrić.
Uz istu pretpostavku da u vozilu putuju dva putnika u prosjeku i ako se računa s bruto satnicom od 12,3 KM, to znači dodatnih cca 60 KM po vozilu. U zbiru to je 130 KM po vozilu.
"Prostim množenjem dodatnih troškova s prosječnim brojem vozila od 9.000, uz pretpostavku ravnomjerne disperzije saobraćaja na oba alternativna putna pravca, dolazi se do podatka da blokada putnog pravca Sarajevo - Jablanica - Mostar košta naše društvo 1.000.000 KM po danu. Ovo su samo direktni troškovi, a indirektni uvijek budu nekoliko puta veći", kaže Bajrić.
Takođe, dodaje, treba imati na umu da je proračun urađen uz pretpostavku da su sva vozila lična putnička, a uvažavanjem činjenica da je značajan procenat teretnih vozila, iznos od milion KM po danu se može uzeti kao minimalni direktni trošak.
Nedostaju analize prilikom zatvaranja saobraćajnica
Analize ovog tipa su nam potrebne prije nego se olako odlučimo za zatvaranje neke saobraćajnice, a Bajrić kaže da se to prečesto dešava i kad nemamo vanrednu situaciju.
"Sjetimo se samo saobraćajnih blokada prilikom rekonstrukcije tunela Vranduk, ako se uzme u obzir da je frekvencija saobraćaja na toj dionici 13.000 vozila, lako je dokazati da se za privredu BiH više isplatilo izgraditi potpuno novu saobraćajnicu koja će trajno ostati kao alternativna saobraćajna komunikacija", ističe Bajrić.
Ključne saobraćajnice su dominantno u kanjonima, pa imamo situaciju da obična saobraćajna nesreća dovodi do višesatnih obustava i blokada cijelih regija.
"Uviđaji moraju biti brži, ne vidim da se o tome vodi računa, jer da se vodi računa, uviđaj ne bi trajao satima. Šta je razlog? Trošak nije vidljiv ili ljudi koju upravljaju tim procesom nemaju predstavu kolika šteta se pravi građanima i privredi. Nedostaje svijesti da su to sve naši troškovi i ko treba da bude servis kome", zaključuje Bajrić.
Štete evidentne i usljed prekida pruge
Podsjećamo, katastrofalne poplave i bujice pogodile su BiH u petak. Štete koje trpi privreda se sabiraju, usljed prekida putne komunikacije između Sarajeva i Mostara, kao i željezničkog transporta i povezanosti s Lukom Ploče u Hrvatskoj.
Privredna komora Federacije BiH prikuplja informacije o stanju privrednih subjekata na pogođenim područjima. Predložiće adekvatne mjere Vladi FBiH, kao i kantonalnim vladama, s ciljem da se iz budžetskih sredstava obezbijedi neophodna podrška i nadoknada za pogođene oblasti.
