Američki dug je postao toliko veliki da su troškovi kamata naglo porasli. Uz obaveze od ukupno 35,3 biliona dolara, kamate trenutno u prosjeku iznose tri milijarde dolara dnevno, prema najnovijim podacima Ministarstva finansija SAD.
Takav alarmantan porast objašnjava se sekundarnim efektima koji proizilaze iz agresivnog povećanja kamata da bi se zaustavila inflacija od strane američkih Federalnih rezervi (FЕD). U tom procesu, monetarna politika je učinila servisiranje duga skupljim, pošto su isplaćivani veći prinosi na državne obveznice.
Dnevni trošak kamata se udvostručio od 2020. godine, kada je FЕD počeo da povećava kamatne stope. Krajem ovog mjeseca, FЕD će odlučivati o daljim koracima u svojoj monetarnoj politici. Еkonomisti i investitori očekuju smanjenje kamatnih stopa, usred velike neizvjesnosti na finansijskom tržištu, piše RT Balkan.
Glavni ekonomista u konsultantskoj i investicionoj kompaniji "Apolo" Torsten Slok je ocijenio da će, ako Federalne rezerve smanje kamatne stope za 1 procentni poen, a cijela kriva prinosa, koja predstavlja odnos između kamatne stope ili troškova kredita i vremena do dospeća duga za datog zajmoprimca u datoj valuti, opadne za 1 procentni poen, dnevni troškovi kamata smanjiti sa tri milijarde dolara dnevno na 2,5 milijarde dolara dnevno.
"Rasipnička fiskalna politika" gomila dug
Stručnjaci prognoziraju da će sljedeći američki predsjednik pogoršati budžetski deficit, koji premašuje 1,5 biliona dolara, što bi povećalo ukupan dug. Uzimajući u obzir prijedloge za porez i potrošnju republikanskog kandidata Donalda Trampa, deficit bi se povećao u rasponu od 4,1 do 5,8 biliona dolara u narednoj deceniji.
Pod mogućom upravom kandidata demokrata Kamale Haris, procjenjuje se da bi porast za 1,2 do 2 biliona dolara u narednih 10 godina.
Ko god da pobjedi na predsjedničkim izborima, analitičari "Džej Pi Morgana" nazvali su situaciju "neodrživom".
"Bez obzira na ishod izbora, trend od pandemije je rasipnička fiskalna politika koja apsorbuje znatne količine kapitala i podstiče veća privatna ulaganja", objasnili su stručnjaci banke.
Krajem jula, bruto nacionalni dug sjevernoameričke sile je prvi put u istoriji premašio 35 biliona dolara.
Američki predsjednik Džo Bajden potpisao je zakon o gornjoj granici duga u junu prošle godine kako bi izbjegao neizvršenje obaveza koje bi moglo da dovede do "ekonomske i finansijske katastrofe" u zemlji, kako je upozorilo Ministarstvo finansija. Nakon što je postignut konačni dogovor, Predstavnički dom i Senat dali su podršku nacrtu zakona kojim se limit duga suspenduje do 1. januara 2025. godine.
Gornja granica duga je ukupan iznos novca koji američka vlada može da pozajmi da ispuni svoje postojeće zakonske obaveze, kao što su isplata socijalnih ili medicinskih davanja, vojnih plata, kamata na državni dug, povraćaja poreza i drugih plaćanja.
