Načelnik psihijatrije na UKC-u Nera Zivlak kaže u ATV jutru da je važno obratiti se za pomoć kada je u pitanju mentalno zdravljei i istakla da se 99 odsto slučajeva anksioznosti liječi kroz ambulantni tretman ako se pomoć potraži na vrijeme.
"To može biti opasno jer prije svega mlada osoba ne može da kvalitetno živi život i kvalitetno se usavršava i napreduje u životu. Ta anskioznost blokira tu osobu da ostvari određene životne ciljeve, a u konačnici ona se neće završiti sa trpljenjem određene vrste te siptomatologije, nego dovodi do razvoja depresivnog poremećaja. On se kalemi na tu anksioznost, a posljedice depresivnosti mogu biti i pokušaji samoubistva. Iz tog razloga je neophodno shvatiti da se anksioznost mora liječiti. To je mentalni poremećaj koji trpe mnogi mladi ljudi. Svagdje u svijetu je prisutna anksioznost, zahvata veliki broj ljudi", kaže Zivlak u ATV jutru.
Ona napominje da je prevencija važna, jer ako se na vrijeme potraži pomoć tretman je lakši.
"Prije svega mlada osoba kada osjeti prve simptome anksioznosti kao što je napetost, nervozu, malaksalost, lupanje srca, strah, bitno je na vrijeme potražiti pomoć. Predlažem mladim ljudima da se jave u najbliže zdravstvene ustanove koje pružaju ovakvu pomoć. To su prije svega centri za mentalno zdravlje. Većina anksioznih poremećaja se liječi kroz ambulantni tretman. Ako ne dođe do razvoja depresije, 99 odsto slučajeva anksioznosti si liječi kroz ambulantni tretman. Potrebno je da se potraži pomoć", kaže Zivlak.
Ona napominje da su se uvjerenja i stavovi o mentalnom zdravlju pomjerili u smislu toga da treba potražiti pomoć.
"Mi se od 1997. godine nalazimo u procesu koji se zove reforma mentalnom zdravlja, gdje smo pokušali licima sa mentalnim poremećajima pružimo odgovarajuću podršku u njihovom okruženju", kaže Zivlak.
U Republici Srpskoj u skoro svim gradovima pri domovima zdravlja postoje Centri za mentalno zdravlje gdje je pomoć ljudima spuštena na primarni nivo.
"Treba kontinuirano da pričamo o tome kako da spriječimo da ljudi u određenim životnim periodima doživljavaju krize koje ih mogu uvesti u mentalni poremećaj. Imamo mnogo tema o kojima treba pričati jer nas svakodnevno okružuje ta problematika zloupotrebe psihoaktivnih supstanci kod mladih ljudi. U posljednje vrijeme problemi učestali konzumiranje klađenja i kockanja, zloupotrebe drugih prishoaktivnih supstanci. Doživljavanje različitih traumatskih iskustava što može ljude da uvede u postraumatski stresni poremećaj. U konačnici ako se ne liječi može da dovede do promjene u toj osobi i na neki način da odredi put kojim će ona ići, odnosno da joj ne dozvoli da uživa kvalitetan život. Posljedice postraumatskog stresnog poremećaja idu u pravcu trajnih promjena te ličnosti", kaže Zivlak.
Ona objašnjava i da teške teme i vijesti igraju važnu ulogu u doživnjaju svakodnevnice.
"Naravno da je to jedan od dodatnih faktora koji onemogućava da svakodnevno uživamo u životu, odnosno da se osjećamo bezbjedno. Situacija koja se dešava izaziva svakodnevno trpljenje manjinskog stresa jer smo zabrinuti, ne opsjećamo se sigurno. To trpljenje "manjinskog stresa" u konačnici dovodi do određene vrste kulminacije i može izazvati razvoj mentalnog poremećaja", kaže Zivlak.
