Tradicija farbanja jaja za Vaskrs veoma je stara i potiče iz prethrišćanskog perioda, dakle još i prije Hrista i njegovog stradanja. Naime, jaja su odvajkada bila simbol rađanja i pobjede nad smrću - kada se ljuska slomi, iz jajeta izlazi novi život.
U kontekstu Vaskrsa, bojenje jaja se prvi put pominje u 12. a u Srbiji u 16. vijeku.
Postoje brojna narodna predanja o vezi sa ovim običajem. Jedno od njih, govori o stražarima koji su čuvali Hristov grob i tu jeli pečenu kokošku. Jedan od njih se stalno plašio da bi Hrist mogao da oživi, zbog čega su ga drugi stalno ismijavali. U jednom trenutku su mu rekli da će se to dogoditi kada pečena kokoška koju su jeli poleti i snese crveno jaje. Tog trenutka, to se i desilo, a Hrist se uzdigao i poletio ka nebu.
Po drugoj priči, farbanje jaja se vezuje za legendu o Mariji Magdaleni. Ona je došla u Rim da propovijeda Hristovo Jevanđelje i stigla je i do cara Tiberija kome je na poklon donijela korpu jaja. Car nije vjerovao u Hristovo vaskrsenje i rekao je da bi to bilo, kao kad bi bijela jaja u korpi promijenila boju. Marija Magdalena je na to rekla: “Hristos Vaskrse”, a sva jaja u korpi postala su crvena.
Ipak, postoje i legende koje čin farbanja jaja vezuju za događaje prije Hristovog vaskrsenja. Jedna stara priča kaže da je ispod krsta na Golgoti, na kojem je razapet Hrist, bilo grličino gnijezdo. Krv je poprskala jaja u gnijezdu i obojila ih crvenom bojom, pa od tada hrišćani obilježavaju dan Hristovog stradanja farbanjem crvenih jaja, piše Istorijski zabavnik.
U nekim dijelovima Šumadije, stari pričaju priču o ženama koje su bojenjem jaja spasle Isusu život od vojnika koji su ga jurili. One su vidjele Hrista kako bježi pa su, da bi omele gonioce, brzo ofarbale i išarale jaja. Vojnici su zastali u čudu jer nikada ranije nisu vidjeli takav običaj, a Isus je pobjegao. Bog ih je tada blagoslovio, pa se jaja od tog dana farbaju.
Bilo kako bilo, simbolika svih priča je ista - jaja se na Veliki petak farbaju u spomen na nevino prolivenu krv i vaskrsenje Hristovo.
