Nakon što je Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona podržala izmjene Ustava HNK-a, Srbi su prije četiri godine zvanično postali konstitutivan narod u tom kantonu, ali srpska djeca u Mostaru i okolini i dalje nemaju priliku da uče svoj maternji jezik i izučavaju nacionalnu grupu predmeta.
U osnovnim i srednjim školama u gradu na Neretvi oko 250 djece pohađa pravoslavnu vjeronauku, podaci su koji su dostavljeni "Еuronjuzu".
"Oni u školama u HNK nemaju mogućnost pohađanja nastave na srpskom jeziku. Prošle godine je oko 30 prvačića upisalo prve razrede, ali oni su upisani u različite škole, jer je na području Mostara skoro dvadeset osnovnih škola. U nekim školama postoje zakonski uslovi za uvođenje srpskog jezika, te se sa roditeljima razgovara o tome da li da se i na koji način zatraži uvođenje srpskog jezika i nacionalne grupe predmeta", rekli su za "Еuronjuz" u SPKD Prosvjeta Mostar.
Oni zajedno sa Crkvenom opštinom organizuju Prosvjetinu školu srpskog jezika, istorije i kulture kao dopunsku nastavu svake druge subote, kako bi djeca dobila osnovna znanja iz svog jezika, istorije i kulture.
Nije samo obrazovanje problem, već i obnova imovine, ističu srpski povratnici. Mnogi i 30 godina nakon rata čekaju da im se porušeni domovi obnove.
Od 2014, prema podacima kojima raspolažu u srpskim povratničkim udruženjima i Kancelariji Republike Srpske u Mostaru, nije sproveden nijedan projekat obnove kuća što se tiče institucija u BiH.
"Republika Srpska je 2014. godine obnovila 22 kuće i Federacija BiH sedam. Nakon toga svega nekoliko kuća je obnovljeno ljudima koji su izbjegli u Srbiju ili Crnu Goru putem regionalnog stambenog programa. Na području Mostara okvirno je bilo oko 200 zahtjeva za obnovu kuća", rekla je predsjednica Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva iz Mostara Sanja Bjelica Šagovnović.
