Živa na termometru iznad 40, noći na Balkanu gotovo tropske. Umjesto kiše – pojava grada na 35 stepeni.
Ovu godinu čak je i Svjetska meteorološka organizacija označila je kao posebno lošu zbog ekstremnim vremenskim uslovima. Toplotni talasi i rekordne temperature, ipak, smatraju klimatolozi nisu ništa novo ni nezapamćeno.
Protekla dva vijeka, pa čak prije zvaničnog početka mjerenja, temperature koje danas nazivamo rekordnim bile su neredovna pojava, tvrde meteorolozi. Tako se smjenjuju decenije blagog porasta temperatura, zatim decenije njihovog pada.
- Po tom nekom ritmu, vjerovatno, znači to je neka prirodna zakonitost koja vlada već vjekovima, u narednim decenijama možda očekujemo i blagi pad tih srednjih godišnjih temperatura, a prije svega ekstremnih ljetnjih temperatura. Ne sporim ja da postoji blagi porast temperature, ali kad se to kategoriše u značajnost, postoje statistički testovi kako bi se to odredilo, tu nema statistički značajne promjene. To jeste, postoji porast, s tim da taj porast u ovih 100 godina nije monoton, jer nekih 30 do 40 godina temperatura je u blagom porastu, onda u blagom u padu i tako na dalje - kaže Nedeljko Todorović, meteorolog.
Globalno zagrijavanje, topljenje glečera, porast globalne temperature – neki su od najčešćih objašnjenja visokih temperatura.
Zelena propaganda ide korak dalje tvrdnjama da ne treba jesti meso, jer domaće životinje, pa čak i djeca uzrokuju veći efekat staklene bašte.
Senzacionalistički naslovi nadmašili su zdrav razum. Činjenica je da u klimatskim trendovima nema značajnih statističkih istupanja, tvrde stručnjaci.
