Svijet se suočava s neviđenim klimatskim izazovima, a pred nama je još jedna godina koja će vjerovatno postaviti nove rekorde u globalnom zagrijavanju.
Svi smo svjesni koliko se globalne temperature brzo povećavaju, a posljedice toga postaju sve očiglednije. Iako je pred nama važan trenutak – klimatski samit KOP29 – izvještaji i istraživanja govore da će 2024. godina vjerovatno biti najtoplija u istoriji.
Neki lideri, poput američkog predsjednika Donalda Trampa, još uvijek umanjuju ozbiljnost klimatskih promjena, dok naučnici i aktivisti upozoravaju na dramatične promjene koje dolaze.
Prema najnovijem izvještaju, 2024. bi mogla biti prva godina u kojoj će globalne temperature premašiti 1,5 stepeni u odnosu na predindustrijske nivoe, što predstavlja ozbiljan alarm za naučnu zajednicu. Dr Samanta Burdžs iz Kopernikusa ističe da je ovo ključna tačka koja bi trebala potaknuti države da podignu ambicije u borbi protiv klimatskih promjena.
Podaci iz posljednjih 12 mjeseci pokazuju porast globalnih temperatura od 1,62 stepena u odnosu na prosjek između 1850. i 1900. godine. Štaviše, oktobar 2024. bio je drugi najtopliji u istoriji, odmah nakon prošlogodišnjeg. Ove temperature ne samo da ruše rekorde, već su postale norma u posljednjoj deceniji.
Uvjereni su da će biti najtoplija
Svjetski lideri su se obavezali da će ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 stepeni do kraja ovog vijeka, ali prema trenutnim trendovima, svijet bi mogao biti suočen s približno dvostruko višim zagrijavanjem. Iako pojedinačna godina iznad ovog praga nije dovoljna da se ocijeni kao kraj cilja, naučnici upozoravaju na sve ozbiljnije posljedice po ljudski život i ekosisteme, dok se građani širom svijeta suočavaju s posljedicama sve ekstremnijih vremenskih uslova.
Naime, iako kratkoročni cilj možda nije potpuno promašen, globalni klimatski sistem pokazuje znakove stalnog i bržeg zagrijavanja.
Karlo Buontempo iz Kopernikusa napominje da je naša civilizacija suočena s neviđenim izazovima koji se odnose na ekstremne vremenske pojave, koje smo tek počeli doživljavati. Sposobnost prilagođavanja postavlja nas pred ozbiljan test, jer ćemo morati preduzeti odlučne mjere kako bismo odgovorili na rastuće klimatske prijetnje.
Osim toga, podaci ukazuju na rekordno niske nivoe arktičkog morskog leda, dok se sličan trend primjećuje i u Antarktici. U Еvropi su zabilježene neuobičajeno obilne kiše, što je rezultiralo poplavama u Španiji koje su odnijele stotine života. Rastući nivoi ugljen-dioksida u atmosferi takođe su zabrinjavajuće, jer ubrzavaju klimatske promjene i povećavaju učestalost ekstremnih vremenskih prilika.
Svjetska meteorološka organizacija nedavno je objavila da će koncentracija gasova koji uzrokuju globalno zagrijavanje dostići rekordne visine 2023. godine, s naglim porastom emisija u posljednje dvije decenije. Zaustavljanje ovih emisija postaje ključno za budućnost planete, a Buontempo ističe da će jedino globalna posvećenost smanjenju emisija omogućiti efikasno rješenje klimatske krize, prenosi "Dnevno.hr".
