Pepeo od drveta ima pozitivno djelovanje na većinu tipova zemljišta. Osim što je bogat hranivima, djeluje i protiv štetočina i nekih biljnih oboljenja.
Međutim, za neke tipove zemljišta može imati pogubno djelovanje i na to treba obratiti pažnju.
Kada nije preporučljivo da dodajemo pepeo?
Na kraju zime možemo imati mnogo pepela nastalog sagorijevanjem drveta. Bogat je fosforom, kalijumom, magnezijumom, kalcijumom i brojnim mikronutrijentima. Zahvaljujući nutritivnim biljnim elementima preporučuje se njegova upotreba.
Izrazito je alkalan ili bazan. Sadrži veliku količinu kalcijum karbonata (kreča) i zbog toga je svoju primjenu našao na kiselim zemljištima, ali ga i tamo treba primjenjivati u skladu sa karakteristikama i pH reakcijom. Stvara neutralnu sredinu koja pogoduje uzgoju većine biljnih vrsta, ali ne treba pretjerivati u količini koju dodajemo.
U slučaju da imate zemlju koja je alkalna ili bogata organskim materijama njegovo dodavanje može pogoršati situaciju i dodatno narušiti pH reakciju čineći je alkalnijom. Takvi uslovi ne odgovaraju većini uzgajanih vrsta. Biljke neće biti u mogućnosti da apsorbuju hranjive materije.
To znači da ako pepeo dodajemo neutralnom ili alkalnom zemljištu naš usjev može da gladuje i da na kraju propadne. Prije nego što ga primijenite provedite analizu i provjerite reakciju.
Ne vole ga sve vrste
Od uzgajanih kultura neke više vole kiselost, poput borovnica, rododendrona ili azeleja. Dodavanjem pepela došlo bi do stagnacije njihovog rasta i postepenog odumiranja. Slična situacija je sa malinama, kupinama, jabukama, kruškama, breskvama. Od povrtlatskih kultura ne odgovara paprikama, peršunu, patlidžanu, kukuruzu šećercu. Kod primjene za krompir treba biti obazriv, jer povećava opasnost od pojave krastavosti.
Najviše odgovara lukovima, jagodama, pasulju, mrkvi, cvekli, kupusu i drugim kupusnjačama, lavandi, sedumima, žalfiji, bosiljku, navodi Agroklub.
