Danas slavimo Ognjenu Mariju, koju mnogi obilježavaju i kao krsnu slavu, a vrijeme na ovaj dan govori o tome kakva je godina pred nama.
U narodu se vjeruje da je Ognjena Marija sestra Svetog Ilije i Svetog Pantelejmona, te da spada u ognjevite svece. Ognjenu Mariju slave svi koji su imali štetu od oluja i gromova, zbog čega postoji narodna izreka: "Ko slavi Ognjenu Mariju, siguran je u ljetinu."
Život i mučeništvo Svete Velikomučenice Marina
Sveta velikomučenica Marina, a u narodu poznata kao Ognjena Marija, rođena je krajem III vijeka u južnoj Anadoliji, u gradu Antiohiji, u vrijeme cara Dioklecijana. Bila je jedinica neznabožačkih roditelja. U 12. godini se krstila, zbog čega ju je otac odbacio.
Zbog svoje vjere u Gospoda, pretrpjela je teške muke i bila je posječena mačem u 16. godini. Njene mošti su čudotvorne i iscjeliteljne i kao takve veoma poštovane.
Narodna vjerovanja i praznovanje Ognjene Marije
Ognjena Marija se obilježava i kao slava. Na ovaj dan niko ne radi, posebno žene, jer se smatra da rad na ovaj dan ne donosi sreću. Grmljavina na ovaj dan se smatra veoma lošim znakom i predskazuje glad i velike nesreće. Ukoliko prođe bez olujnog vremena, vjeruje se u napredak i blagostanje.
Takođe, na Ognjenu Mariju se ne preporučuje kupanje u velikim vodama - morima, rijekama, jezerima.
Narodno vjerovanje o munjama i gromovima
Kod Srba se munja povezivala sa Ognjenom Marijom, koja je svetiteljka tamnog, sinkretičkog, pagansko-hrišćanskog porijekla. Grom i munja su vizuelne i akustičke atmosferske pojave koje su u svijesti predaka izazivale neobične predstave. Grmljavina i sijevanje munja često su se povezivali sa čudima Svetog Ilije, ili sa imaginarnim bićima poput ala i zmajeva.
Antičko nasljeđe u duhovnoj kulturi
Antičko nasljeđe u duhovnoj kulturi na ovom prostoru danas je teže dokazati, ali bez sumnje je da su grom i munja bili glavna simbolička obilježja vrhovnih božanstava kod Grka i Rimljana (Zevsa, Jupitera).
Pomoću groma i munje mnogi proroci su predskazivali budućnost, što je donekle sačuvano i u srpskom folkloru, naročito u vezi sa predanjima o bogu Perunu i svetkovanju četvrtka (Spasovdana), dana posvećenog tom božanstvu.
.webp)
