"Reperkusije korištenih nezakonitih dokumenata u tom predmetu pri donošenju prvostepene presude uticale su na zaključke prvostepenog vijeća u pogledu kredibilnosti svjedočenja ključnog svjedoka 'O1'", navodi se u drugostepenoj odluci, koja je u posjedu Srne, donesenoj u procesu protiv ratnog komandanta Armije BiH u Srebrenici Nasera Orića i njegovog pratioca, pripadnika takozvane Armije BiH Sabahudina Muhića za zločine nad Srbima na području Srebrenice 1992. godine. 

U odluci Apelacionog vijeća navedno je da je prvostepeno vijeće u tom predmetu, svjesno manjkavosti korištenih službenih zabilješki sa aspekta njihove zakonitosti i neautentičnosti pokušalo da, kad ih je već uvelo u spis, zaobilazno i naknadno osnaži taj nevažeći pravni posao retoričkom tvrdnjom da ih sadržajno nije cijenilo iako to nema podlogu u sprovedenom dokaznom postupku. 

"Apelaciono vijeće ima u vidu da se reperkusije tog pitanja prostiru na zaključke prvostepenog vijeća u pogledu kredibilnosti svjedočenja svjedoka O1. Navedeno je da je prvostepeno vijeće njegovo svjedočenje nastojalo sagledati u cjelini misleći pri tome ne na sadržaj samog iskaza na glavnom pretresu te na njegovu konzistentnost sa ranije datim iskazima. Ali, u završnici to vijeće zaključuje da svjedočenje svjedoka O1 kao ključnog svjedoka ne može predstavljati pouzdanu činjeničnu osnovu kojom bi se izvan razumne sumnje mogla utvrditi krivica optuženog Nasera Orića za ubistvo Slobodana Ilića", piše u obrazloženju odluke Apelacionog vijeća kojim je predsjedavao sudija Dragomir Vukoje. 

Prema tome, pojašnjeno je, odbrana je koristila službene zabilješke prilikom ispitivanja tog svjedoka, kao i svjedoka Radivoja Ostojića, mada ta obavještenja organa unutrašnjih poslova nisu sadržavala procesna jemstva ni procesne forme. 

Navedeno je da njihovi svjedočki odgovori na glavnom pretresu ulaze u krug činjeničnih tvrdnji koje konstituišu cjelinu tog svjedočenja o kojoj govori prvostepeno vijeće. 

"Samim tim ne može se otkloniti nezakonita upotreba službenih zabilješki, niti ih je jednom unesene u dokaznu građu ičim moguće jednostrano odstraniti, pa ni tvrdnjama da Sud u sadržajnom smislu nije cijenio navedene službene zabilješke. Sve i da je to tačno, činjenica je da su članovi vijeća bili upoznati, a time i kontaminirani njihovim sadržajem kao pravno nevaljanim dokazima. U odnosu na saslušanje svjedoka važe stroga procesna pravila čije nesporovođenje za posljedicu ima da se na tako, makar i posredno izvedenim dokazima, ne može zasnovati zakonita sudska odluka", navedno je u obrazloženju. 

Piše i da na kvalitet tog zaključivanja ne mogu uticati navodi prvostepenog vijeća da sačinjavanje službenih zabilješki predstavlja redovan metod rada organa službenih poslova već, s tim u vezi, što tako prikupljena procesna građa ne može biti dokaz čijom bi upotrebom na glavnom pretresu postala zakonita. 

Na tome se, navedeno je, nikada i ni u kojoj situaciji - bilo direktno ili indirektno kao u ovom slučaju, ne može zasnivati sudska odluka. 

"Kako je dovoljno da bude korišten nevaljani dokaz za donošenje presude pa da se izvede zaključak o tome da je učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka, ta bitna povreda ima za posljedicu ukidanje prvostepene presude ukoliko je na nju ukazano žalbom. To je slučaj u ovom predmetu jer je žalba Tužilaštva ukazala na nezakonitost navedenih dokaza", zaključilo je Apelaciono vijeće. 

Srna je ranije objavila da u drugostepenoj odluci Apelacionog vijeća Suda BiH piše da je prvostepeno vijeće Suda BiH u predmetu "Orić i drugi" u spise uvrstilo nezakonite, neautentične službene zabilješke i nije ništa preduzelo povodom prigovora Tužilaštva BiH tokom glavnog pretresa u smislu zakonitosti dokaza. 

"Zbog toga će u ponovnom postupku biti otklonjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka, ponovo izvedeni relevantni dokazi, te će se po potrebi izvesti i drugi dokazi nakon čega će sud biti u mogućnosti da donese novu, na zakonu zasnovanu presudu", istaknuto je u drugostepenoj odluci. 

Iz te odluke se vidi da odluka Apelacionog vijeća kojom je ukinuta oslobađajuća presuda za Orića i Muhića nije donesena samo zbog proceduralih propusta. 

Iz Suda BiH je saopšteno da je Apelaciono vijeće tog suda ukinulo prvostepenu oslobađajuću presudu Oriću i Muhiću za zločine nad Srbima na području Srebrenice 1992. godine, jer se zasniva na dokazima na kojima se, prema odredbama krivičnog procesnog zakona, ne može zasnivati, te odredilo ponovno održavanje pretresa pred tim vijećem. 

Bivšeg komandanta Armije BiH u Srebrenici Nasera Orića i pripadnika te vojske Sabahudina Muhića Tužilaštvo BiH tereti da su 1992. godine u mjestima Zalazje, Lolići i Kunjerac ubili trojicu zarobljenika srpske nacionalnosti - Slobodana Ilića, Milutina Miloševića i Mitra Savića.