Posao je izazovan i zahtjevan, stanje vozila i obučenost vozača ključni. Tako kažu oni koji prevoze opasne materije. Jedan od učesnika u međunarodnom transportu, sedmično preveze 200 tona opasnih materija. Svaka vrsta, objašnjava, ima svoje uslove.
"Nije isto da se prevoze zapaljive materije pa materije koje su korozivne ili otrovne sve ima svoje uslove i svoje zahtjeve samim tim zahtijeva dobru obučenost vozača i dobru opremu kojom raspolažemo“, kaže Nikola Brković iz transportnog preduzeća.
U svakodnevnom prevozu sve je više opasnih materija, a 75 odsto ide drumom. Utovar i istovar iz jednog logističkog centra u drugi, najveći je rizik.
"Najveći rizik je od elektorstatičkog pražnjenja usljed čega dolazi do pojave požara i poslije demo efekat dolazi do eksplozije i jako velikih tragedija“, kaže Momčilo Matijašević iz NIS Srbija.
Zakonska regulativa o transportu opasnih materija kod nas je među najuređenijim, kaže premijer. Ipak izmjene su česte, što zahtijeva prilagođavanje.
"UN su već pristupile izmjeni određenih kategorija opasnih materija propis ADR koji su do sada važili na nivou Еvrope za rukovanje i transport su izmijenjene 23 godine tako da je sad obuhvaćeno i neke druge opasne materije koje do sada nisu bile u nekom posebnom fokusu“, kaže premijer Republike Srpske Radovan Višković.
To je medicinski otpad. I litijumske baterije su izazov.
"Dolazi do ovog dijela da se transportuju prvo baterije nove, pa se transportuju sirovine za baterije a tek nakon toga čeka nas drugi dio gdje imamo transport oštećenih baterija a vrlo brzo će doći do transporta opasnog otpada“, kaže Siniša Sremac sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu.
Povećanje bezbijednosti u transport opasnih materija, odnosno smanjenje uticaja ljudskog faktora do 80 odsto posao je struke. Osim toga, zadatak im je i rješavanje skladištenja opasnog otpada, kojeg je samo u Srbiji oko 40 odsto u sivoj zoni.
