U gradovima koji se nalaze na trusnom području i mala podrhtavnja tla izazivaju neprijatan osjećaj kod stanovnika. Način da se velike katastrofe nastale ovim prirodnim procesom predvide ne postoji, objašnjavaju stručnjaci.

"Nemaju ni Japanci, ni Amerikanci koji su na puno većem nivou što se tiče seizmologije, puno više instrumenata imaju i nikad nisu uspjeli predvidjeti ni jačinu ni područje na kojem će se desiti. Međutim, postoje statističke metode. Tamo gdje su se nekad javljali zemljotresi obično se opet javljaju u nekim periodima", rekao je Ivan Brlek, seizmolog u federalnom Hidrometeorološkom zavodu. 

Najkritičnije tačke za pojavu zemljotresa u BiH su južna Hercegovina i Banjaluka. Snažnije podrhtavanje tla u Banjaluci posljednji put osjetilo se 14. septembra, kada se grad tresao pri jačini od 2.1 stepen po Rihteru, odnosno 3 stepena Merkalijeve skale. 

"Moramo biti svjesni da živimo na jednom vrlo trusnom području, gdje se protežu dva rascjeda koja se ukrštaju baš na teritoriji Banjaluke, odnosno kompletne regije i da možemo očekivati da se pojavi zemljotres koji je bio 1969. godine", kaže Snježana Cvijić - Amulić, načelnik Odjeljenja za opservatorsku seizmologiju u Hidrometeorološkom zavodu RS. 

Ovih dana navršiće se 50 godina od katastrofalnog zemljotresa koji je pogodio Banjaluku. Oni Banjalučani koji se sjećaju tog dana kažu da ga nikada neće zaboraviti, a da svako minimalno podrhtavanje tla u njima budi strah. 

Potres iz 1969. godine je najjači koji se ikada desio na teritoriji BiH. Iza sebe je ostavio katastrofalne posljedice, 15 ljudskih života, više od 1000 povrijeđenih i ogromnu materijalnu štetu.