Pitanje koje sve zanima je hoćemo li ove godine napokon imati bijeli Božić. Italijanski meteorolozi na "Meteolajv" pišu da nas prvo očekuje dolazak uobičajenog, snažnog anticiklona, koji će se, prema prognozama, brzo povući pod pritiskom atlantskih ciklona sa sjevera.
Od ponedjeljka, 16. decembra, sa zapada se širi anticiklon uz visoke vrijednosti pritiska vazduha (čak do 1040 hPa). To će donijeti značajan porast temperatura na višim nadmorskim visinama – do 13 stepeni na 1.500 metara na zapadu Alpa, zahvaljujući vrlo suvom vazduhu. Nivo na kojoj je temperatura nula stepetnio skočiće na čak 3.800 metara.
Međutim, u nizijskim područjima poput doline rijeke Po i duž obale Jadrana, pojaviće se uobičajena zimska termička inverzija. To znači uporne magle, hladnoću, visoku vlažnost i povećano zagađenje, stvarajući tipično zimsko ozračje.
Znakovi nestabilnosti
Između četvrtka, 19. decembra, i subote, 21. decembra, očekuju se prvi znakovi nestabilnosti. Prolazak slabijih atmosferskih poremećaja preko Alpa, sjeveroistoka i srednjeg Jadrana oslabiće anticiklonalnu strukturu, a temperature, posebno na višim nivoima, naglo će pasti.
Najveća promjena očekuje se 23. i 24. decembra, kada prema modelima Еvropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ЕCMVF) dolazi do prodora hladnog zraka sa zapada kontinenta. Za 23. decembar predviđa se mogućnost snijega čak i u nizijama na sjeveru Italije, uključujući Torino i Milano. Prema kartama prognoze, očekuju se značajniji snježni nanosi u dolini Valteline i na Apeninima između Đenove i Savone.
Što se tiče ostatka zime, italijanski meteorolozi su već ranije upozorili da bi predstojeća zima 2024/25. mogla donijeti značajne meteorološke promjene, s povećanim rizikom od izuzetne hladnoće i obilnih snježnih padavina, što nije viđeno već duže od decenije.
Najekstremnija u prošlom vijeku
Naime, fenomen La Ninja, poznat po uticaju na globalne atmosferske struje, mogao bi stvoriti uslove za hladniju i dinamičniju zimu. Dodatni faktor je moguće slabljenje polarnog vrtloga, što bi omogućilo prodore hladnog vazduha prema južnijim geografskim širinama, posebno tokom januara i februara.
Neizbježno je poređenje s legendarnom zimom 1956, jednom od najekstremnijih u prošlom vijeku. Tokom tog perioda, snažan sibirski anticiklon proširio se prema centralnoj Еvropi i Mediteranu, omogućivši silazak arktičkog vazduha koji je donio rekordne snježne padavine i ledene temperature širom Еvrope, pa tako i u našem regionu.
Kako podsjeća Krometeo, zima 1955/1956. godine ostaće upamćena kao jedna od najhladnijih u velikom dijelu Еvrope, pa tako i na cijelom Jadranu. Da je tome tako svjedoče i zvanično izmjereni meteorološki podaci. Kada se učinilo da krajem februara te godine zima končano gotova, 8. marta uslijedio je novi zimski prodor. U jakom sjeveroistočnom visinskom strujanju, kontinentalna se hladnoća preko Jadrana “razlika” duboko na juga, sve do Sicilije.
Snijeg padao tri dana
Kruženje vrlo hladnog vazduha kontinentalnog porijekla uzrokovalo je stvaranje jake ciklona u noći s 11. na 12. marta 1956. Ciklonalni se centar sa Italije premjestio u južni Jadran, a 14. marta ojačao je novi ciklon s centrom nad Otrantom. Rezultat svega bio je snijeg ne samo u unutrašnjosti, već gotovo posvuda u Dalmaciji uz obalu. Snijeg je u Splitu padao tri dana za redom; 11,12 i 13. marta, a na tlu se zadržao 4 dana – od 12. do 15. marta. Najviše ga je izmjereno 12. marta, 7 centimetara.
Februar 1956. je s prosječnom mjesečnom temperaturom vazduha od 2,0 bila najhladniji mjesec od početka zvaničnih mjerenja na stanici Split Marjan. Čak je bila hladnija od poznatog ekstremnog februara 1929. godine.
Iako je malo vjerovatno da će uslovi zime 1956. biti doslovno ponovljeni, nadolazeća zima mogla bi sadržavati epizode ekstremnih meteoroloških događaja, piše "Meteođornale".
Ključnu ulogu u oblikovanju ove zime igraće polarni vrtlog, veliko područje niskog pritiska iznad Arktika. Ako se vrtlog oslabi, što je često posljedica La Ninje i fenomena stratosferskog zagrijavanja, hladne vazdušne mase mogu izbiti iz polarnog kruga i doprijeti do Italije i Balkana, piše "Dnevno".
