Definitivne podatke o količini prekoračenja koncentracije piralena u zoni "Incela" imaćemo kada ekspertski tim završi svoj dio posla, rečeno je danas nakon sastanka predstavnika institucija u vezi sa sanacijom kontaminiranog zemljišta u nekadašnjem banjalučkom gigantu. Nakon sastanka je poručeno da će se za mjesec dana znati konkretne smjernice djelovanja.
Republika Srpska će imati 300 hiljada dolara od UNDP-a na raspolaganju za rješavanje problema piralena, navela je Srebrenka Golić, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.
Uzeta su 52 uzorka na 21 lokaciji, i utvrđeno je da je najveća kontaminacija u zoni energane, u kojoj je prošlog marta izbio požar - ali nema podataka da je bilo zagađenja na zemljištu gdje su stambeni objekti a koje se graniči sa poslovnom zonom.
Problem je nastao samom izgradnjom hemijske industrije "Incel", istakla je Golićeva. Naglašava da se sa ovim problemom susreću i druge zemlje u regionu.
Ministarka upozorava da u Srpskoj ne postoji deponija ni spalionica gdje se može odložiti ovaj otpad, i da će on morati biti izvezen iz zemlje. Kada sve bude gotovo sa "Incelom", uzimaće se uzorci i na drugim lokacijama, da se vidi da li su i one kontaminirane takvom vrstom otpada.
Gradonačelnik Banjaluke, Igor Radojičić, kaže da su problem uvidjeli kada je izbio požar u staroj energani, ali da je problem nastao praktično još kada je "Incel" izgrađen - jer su materije kao što je piralen bile legalne za upotrebu, i nisu smatrane opasnim.
Radojičić najavljuje mjere u četiri kategorije - istragu eventualne odgovornosti, preventivne mjere (niz mjerenja, uzorkovanja, jačanje inspekcijskih organa), uklanjanje posljedica, i zdravstvenu zaštitu.
Nakon sastanka, najavljen je i hitan pregled svih zaposlenih u Poslovnoj zoni "Incel", kao i razgovor sa svim poslovnim subjektima koji tu posluju.
Današnjem sastanku su, osim predstavnika resornog ministarstva i gradske uprave, prisustvovali i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić, predstavnici Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Srpske, kao i Republičke uprave za inspekcijske poslove.
Osim njih, tu su bili i direktori Instituta za zaštitu i ekologiju, Instituta za javno zdravstvo Srpske, Poljoprivrednog instituta, Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost i Poslovne zone Banjaluka, te predstavnici UNDP-a BiH.