Doseljenici u Njemačkoj i još osam razvijenih zemalja Zapada u prosjeku zarađuju znatno manje od domaćeg stanovništva, pokazuje obimna međunarodna studija Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB), objavljena u uglednom časopisu Nature.
Pored Njemačke, ista nepravda važi i za: Kanadu, Dansku, Francusku, Holandiju, Norvešku, Španiju, Švedsku i SAD.
U Njemačkoj prva generacija imigranata zarađuje skoro 20% manje.
U Njemačkoj, razlika u platama između domaćih radnika i doseljenika iznosi čak 19,6% – ali ne zato što im se plaća manje za isti posao. Glavni razlog je ograničen pristup bolje plaćenim pozicijama i sektorima.
Dakle, nije problem samo diskriminacija u platama – već strukturne prepreke koje imigrantima zatvaraju vrata ka uspješnijim i bolje plaćenim karijerama. To je, prema studiji, ključni razlog za čak tri četvrtine razlika u zaradi.
Ni druga generacija ne prolazi mnogo bolje
Ni djeca imigranata se ne mogu u potpunosti izvući iz začaranog kruga: druga generacija u Njemačkoj i dalje zarađuje 7,7% manje od svojih njemačkih vršnjaka.
Posebno pogođeni su ljudi porijeklom iz Afrike i sa Bliskog Istoka, iako su rođeni i školovani u Njemačkoj.
Strukturni problemi, a ne ljenjost – ključ je u jeziku, diplomama i kontaktima
''Integracija ne znači samo ista plata za isti posao'', upozorava autor studije, Malte Rajhelt.
''Radi se o rušenju barijera koje ljudima iz inostranstva onemogućavaju pristup dobrim radnim mjestima.
On ističe da su ključni alati za rešavanje problema:
podsticanje učenja jezika,
nostrifikacija stranih diploma,
razvijanje profesionalnih mreža,
i bolje informisanje o tržištu rada.
Gdje je situacija još gora – a gdje bolja?
Najveći jaz u zaradi imigranata prve generacije zabilježen je u:
Španiji (29,3%),
Kanadi (27,5%),
i Norveškoj (20,3%).
Slijedi Njemačka sa 19,6%, Francuska sa 18%, i Holandija sa 15,4%.
Na drugoj strani, manji jaz postoji u:
SAD (10,6%),
Danskoj (9,2%)
i Švedskoj (7%).
Prosječna razlika u drugoj generaciji imigranata među svim državama iznosi 5,7%, dok Njemačka i tu beleži iznadprosječan jaz, prenosi Telegraf.
Najmanja razlika u drugoj generaciji je u:
Kanadi (1,9%),
dok je najveća u:
Norveškoj (8,7%).
