"Prošle su 103 godine i nismo ih zaboravili i poručujuem nećemo zaboraviti ni naše žrtve, ni zločince", rekao je Milunović koji je danas prisustvovao obilježavanju sjećanja na 103 godine od internacije Srba u dobojski logor. 

Milunović je poručio da zločin ne smije biti zaboravljen kako se ne bi ponovio. 

"Dimenzije ovog zločina su ogromne, 12.000 Srba je umoreno glađu i mučenjem, a 45.791 naš sunarodnik prošao je kroz ovaj strašni logor smrti u tada, kako su je oni nazivali, civilizovanoj Evropi", rekao je Milunović novinarima. 

Prema njegovim riječima, Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova utvrdio je 26 datuma od republičkog značaja. 

"Imamo zahtjeve za utvrđivanje i obilježavanja još datuma i mjesta stradanja Srba i mi smo to u obavezi i zbog sebe i zbog potomaka", rekao je Milunović. 

Zamjenik gradonačelnika Doboja Boris Jerinić rekao je da zloglasni dobojski logor u kojem je počinjen prvi genocid u modernoj Evropi, i to nad Srbima, treba biti opomena za buduće naraštaje. 

"Malo je govoreno o ovome, a prošle su 103 godine. Moramo i mlađe generacije podsjećati da je taj prvi logor osnovan 1915. godine ovdje u Doboju, u koji je Austrougarska dovodila Srbe iz Podrinja, sa Romanije i istočne Hercegovine", naveo je Jerinić. 

On kaže da su na osnovu dobojskog ponovljeni drugi logori tokom Drugog svjetskog rata. 

"Ko zaboravi svoju prošlost, nema ni svijetlu budućnost", poručio je Jerinić i najavio da će Gradska uprava podržavati obilježavanje ove manifestacije. 

Vijence na spomenik "Dobojski logor 1915-1917", koji se nalazi na mjestu nekadašnjeg logora u neposrednoj blizini sadašnje željezničke stanice, položila je delegacija Narodne skupštine Republike Srpske, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović, delegacija grada Doboja, Trećeg pješadijskog Republika Srpska puka Oružanih snaga BiH, gradske i republičke Boračke organizacije. 

Delegacije su prethodno položile vijence kod Spomen-kosturnice u dobojskom Sabornom hramu Svetih apostola Petra i Pavla, a sveštenstvo dobojskog Arhijerejskog namjesništva služilo parastos za stradale. 

Prema podacima iz knjige "Dobojski logor" autora Dušana Paravca, pisane na osnovu crkvenih dokumenata i izjava preživjelih logoraša, austrougarski logor bio je na prostoru sadašnje dobojske Željezničke stanice, a zarobljeni Srbi bili su smješteni u drvenim barakama, u kojima su prethodno uginuli konji austrougarske vojske od zarazne bolesti sakagije. 

Logor je osnovan 27. decembra 1915. godine i bio je u funkciji do 5. jula 1917. godine. 

U pomen žrtvama dobojskog logora Srpska pravoslavna crkva je u septembru 1938. godine objavila knjigu "Spomenica 1915-1917" i u porti dobojskog Sabornog hrama Svetih apostola Petra i Pavla osveštala izgrađenu Spomen-kosturnicu, u kojoj se nalaze ekshumirani posmrtni ostaci oko 12.000 žrtava austrougarskog logora. 

Obilježavanje 103 godine od internacije Srba u dobojski logor organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova.