Dan uoči Vaskrsa poznat je kao Velika subota. Drugačije se naziva Strašna subota, Zavalita subota ili Dugačka subota.
Velika subota je dan koji je, prema vjerovanju, Hristos proveo u Hadu, zato se ovaj dan provodi u tišini bez bogosluženja, a prva vaskršnja liturgija služi se u ponoć.
Narodni običaji na Veliku subotu
Vjeruje se da je Hristos bio tog dana tijelom u grobu, a duhom u Hadu. Na posljednji dan nedjelje stradanja i smrti vjernici cjelivaju plaštanicu na Hristovom grobu koja je na Veliki petak svečano iznijeta pred pravoslavne oltare.
Velika subota je dan kada se vjernici pripremaju za slavnjenje Vaskrsa. Završsavaju se poslovi, čisti se kuća, boje jaja, a po narodnim običajima ujutru, prije izlaska sunca.
Vjeruje se i da bi na Veliku subotu trebalo da se učini neko dobro djelo kako bismo imali sreće.
Danas se takođe mijesi i kolač koji će da se nađe na trpezi za Vaskrs.
