Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju dan posvećen Svetom sveštenomučeniku Haralampiju.
Ime ovog sveca grčkog je porijekla i znači radosna svjetlost. On je bio episkop u Magneziji (Tesalija) u 2. vijeku, a vjeruje se da je u 113. godini postradao zbog Hrista. Za života uradio je mnogo čudesnih stvari, i mnoge ljude preobratio je u hrišćanstvo - zbog njega je čak i careva kćerka Galina prešla u hrišćanstvo.
Kada je u vrijeme cara Septimija Severa počeo progon hrišćana, Haralampije se nije krio, već se svojevoljno predao. Kada su ga živog odrali, svetac je rekao carskim vojnicima: "Hvala vam, braćo, za to što ostrugavši moje staro tijelo, vi obnoviste duh moj za novi, vječni život".
Osuđen na smrt i izveden na gubilište sveti Haralampije uzdiže ruke k nebu i pomoli se Bogu za sve ljude, da im Bog da tjelesno zdravlje i duševno spasenje, i da im umnoži plodove zemaljske.
"Gospode, ti znaš, da su ljudi meso i krv; oprosti im grijehe, i izlij blagodat Tvoju na sve!" Poslije molitve ovaj sveti starac predade dušu svoju Bogu prije nego što dželat spusti mač na njegov vrat. Haralampije je postradao 202. godine, a Galina je obavila sahranu.
Običaji i vjerovanja
Sveti Haralampije je veoma poštovan u narodu. Vjeruje se da je imao velike iscjeliteljske moći, zbog čega je i dobio nadimak "gospodar svih bolesti", pa je najveći broj današnjih običaja vezan za zdravlje i iscjeljenja.
Danas majke obavezno vode djecu u crkvu kako bi se zajedno pomolili ovom svecu za zdravlje. Pored toga, običaj je da i svi kojima nešto fali danas neizostavno odu do ljekara.
Još jedno vjerovanje kaže da će dijete kome na ovaj praznik ispadne ili nikne prvi zub biti srećno cijelog života, i nad njim će bdjeti upravo Sveti Haralampije.
