Za pravoslavne vjernike danas je Čisti ponedjeljak, prvi dan vaskršnjeg posta koji će trajati sedam nedjelja ili 48 dana, i najduži je post u pravoslavnom kalendaru.
Vaskršnji post uvijek počinje u ponedjeljak, a tokom posta vjernici pristupaju pokajanju, praštanju i molitvi, sa ciljem da dostojno dočekaju najveći hrišćanski praznik - Vaskrs.
Prema pravilima Srpske pravoslavne crkve (SPC), tokom vremena posta vjernici se uzdržavaju od jake i mrsne hrane, kao i od svađa, loših misli i djela.
Vjernici koji poste čitav post trebalo bi da poste na vodi, osim subotom i nedjeljom, kada se dozvoljava post na ulju i konzumiranje vina. Ali, prije svega, jelovnik treba prilagoditi svojim tjelesnim mogućnostima i poslovima.
Stefan Jovanović, sveštenik Bogorodične crkve u Zemunu, ističe da tokom Velikog posta vjernici pristupaju pokajanju, praštanju i molitvi, kako bi dostojno dočekali najveći hrišćanski praznik.
"Časni ili Veliki post je najduži i najstroži post u našoj Crkvi, koji se istorijski vezuje za apostolsko vrijeme. Predstavlja pripremu za najveći hrišćanski praznik - Vaskrs. Pred početak svoje službe je i Gospod naš postio 40 dana", rekao je Jovanović za Tanjug.
Prema njegovim riječima, vjernici ovu prvu sedmicu poste strogo na vodi, sa što manje hrane i više u jednom unutrašnjem, samosagledavajućem smislu se ljudi obrazuju da ove sedmice budu posvećeni molitvi i bogosluženju - kako kome to vrijeme i posao dozvoljava.
"Post se ne treba zadržati samo na tjelesnom nivou, niti pak treba da se usmjeri samo na duhovnu stranu, potpuno zanemarujući tjelesni aspekt čovjekov. Crkva gleda na čovjeka holistički, sa dušom i tijelom, te svaka redukcija nije u skladu sa etosom i učenjem Crkve", rekao je otac Jovanović.
On ističe da post obuhvata cijelog čovjeka i tiče se kultivisanja cijele njegove ličnosti, njegovog srca i njegovog cjelokupnog preobražaja u Hristu, a ne samo nekih izdvojenih dijelova.
"Ovo je očigledno na mnogobrojnim bogosluženjima koja imamo u ovom postu, a naročito u ovoj prvoj sedmici. U postu se borbom sa strastima zapravo borimo protiv svoje samodovoljnosti i samoživosti, oslobađamo se od egoizma i tako stvaramo prostor za Boga i bližnje u sebi", kazao je otac Jovanović.
Lišavanje hrane i borba sa strastima, ukazuje on, ovo treba da ima za cilj, a ne da bude svrha samo po sebi, kako naš post ne bi bio licemeran i farisejski.
"Tokom Velikog posta vjernici pristupaju pokajanju, praštanju i molitvi, a cilj je da dostojno dočekaju najveći hrišćanski praznik", rekao je otac Jovanović.
(b92)
