"Na svakom prostoru postoje seizmički rasjedi gdje je moguće oslobađanje seizmičke energije. Na primjer, Banjaluka je seizmički aktivno područje jer se tu presijecaju dva aktivna rasjeda koja su kroz istoriju pokazala da su na tim mjestima mogući jači zemljotresi i da se dešavaju. To je zemljotres koji se proteže dolinom rijeke Vrbanje i Vrbasa i kod Banjaluke gradi jedan seizmički čvor za koji postoji vjerovatnoća da će u budućnosti generisati jake zemljotrese, kao što se pokazalo 1969. godine", istakla je Cvijić Amulić.

Ona je dodala je zemljotres u Petrinji bio isti kao banjalučki iz 1969. što znači da je jedan segment rasjeda bio aktivan nedavno, odnosno prije dvije godine.

"Jako je bitno da se zna da, ako je bio aktivan jedan segment rasjeda nedavno, vrlo je moguće da postoji nagomilana seizmička energija na nekom drugom mjestu i da postoji vjerovatnoća da dopre do drugih dijelova koji su nekad bili aktivni i za koje se kaže da bi mogli biti aktivni u nekom budućem period", rekla je Cvijić Amulić za RTRS.

Ona je navela da pod zone višeg rizika od zemljotresa spadaju južna Hercegovina i banjalučka regija, te centralni dijelovi BiH.