Božićni post traje četrdeset dana, ali nije tako strog kao Veliki Post. Počinje 15/28 novembra, a završava 24. decembra/6. januara. U toku cijelog ovoga posta ne jedemo meso, mliječne proizvode i jaja.
Ulje i vino su dozvoljeni svim danima osim srijede i petka koji se poste „na vodi”. Riba se jede svake subote i nedjelje kao i na Vavedenje Presvete Bogorodice, čak i ako praznik padne u srijedu ili petak. Posljednja nedjelja Božićnog posta posti se strožije, bez upotrebe ribe, a po mogućnosti „na vodi”. Na Badnji dan se ne upotrebljava ni ulje ni vino, već se obavezno posti „na vodi”
Šta se radi veče pred pričešće
Veče pred pričešće vjernici odlaze na večernje bogosluženje i od ponoći ništa ne jedu i ne piju dok se ujutru ne pričeste. Smatra se da je neophodno prije pričešća obaviti ispovijest kako bismo se naglas prisjetili naših loših djela, izbacili iz duše negativne elemente i čistog srca pristupili svetoj tajni pričešća. Takođe, prije pričešće se čita molitva.
Pričešće ili evharistija je najvažnija sveta tajna u hrišćanstvu, a smatra se da je ustanovio sam Isus Hrist na Tajnoj večeri. Vjernici se pričešćuju tako što uzimaju hleb i vino (simboli za krv i tijelo Hristovo).
Nakon što ste se pričestili treba pročitati molitvu poslije pričešća, ali i čuvati se od loših djela i ne ponavljati greške za koje ste se prije pričešća pokajali. Prema pravoslavnoj vjeri pričešće se smatra važnim za spasenje duše, odnosno za borbu protiv negativne energije.
Ima slučajeva kada se obavezne pripreme za Pričešće mogu izostaviti. To se odnosi na teške bolesnike, koji su bolešću privezani za postelju, ili im je bolest takvog karaktera da zahtijeva brzo Pričešće, kako bi se bolesnik prije smrti sjedinio sa Bogom. To Pričešće se obično obavlja u samom domu. Sveštenik donosi svete darove u dom bolesnika, prethodno ga ispovijedi, pa ga pričesti.
