Na akademiji, koju su organizovali Srpska pravoslavna crkvena opština Mostar i Gradski odbor SPKD "Prosvjeta", besjedio je starješina mostarske Saborne crkve Svete Trojice Radivoje Krulj, a u programu su učestvovali učenici "Prosvjetine škole" sa recitacijama, "Prosvjetin" hor "Aleksa" iz Mostara i Etno-grupa "Simonida" iz Nevesinja.

Sveštenik Krulj je, čestitajući učenicima i svim prisutnim praznik Svetog Save, naglasio da je Sveti Sava arhiepiskop svih srpskih i primorskih zemalja, otac, učitelj, prosvetitelj i najljepši prinos našeg naroda pred prestolom Boga živoga, te da je Bogočovjek - Isus Hristos, Savino opredjeljenje, život i identitet.

- Sava je prvo sebe ohristovio jer je njegov život od rođenja protkan Sinom Božijim - Isusom Hristom. Njegovo krštenje, njegovo upravljanje ovom divnom humskom zemljom, njegovo svetogorsko monašenje i podvig, njegovo arhiepiskopovanje, njegova smrt, njegovo mučeništvo, njegovo svetiteljstvo, sve njegovo jeste Hristovo. Samo kao takav, Sava je mogao uvesti svoj narod u hrišćansku porodicu naroda - rekao je sveštenik Krulj u besjedi.

On je istakao da je Sava samo kao Hristov i jevanđelski čovjek, širinom ljubavi Hristove uspio da od srpskog naroda učini jedan od najkulturnijih i najmoćnijih naroda svog vremena.

- Tom kulturom i tim stvaralaštvom i tim izražajem napajali su se naši preci. Trebalo bi da se i mi napajamo. Nije naš Mostar slučajno prije 130 godina bio kulturni centar svih Srba i svetosavaca. Nisu Aleksa Šantić, Svetozar i Vladimir Ćorović, Jovan Dučić, Atanasije Šola i mnogi drugi "mostarski apostoli" pali s neba. Oni su disali Hristom preko Svetog Save - naveo je starješina Saborne crkve Svete Trojice u Mostaru.

Prema njegovim riječima, baš na toj lokaciji u Mostaru prije tačno 139 godina petnaestogodišnji Aleksa Šantić je sa svojim drugarima pripremio, organizovao i realizovao Svetosavsku akademiju.

- Iz tog Aleksinog početka sa Svetim Savom, proizišao je Aleksin "Put Bogočovjeka" i Aleksin ovozemaljski svršetak je baš o prazniku Svetog Save, 2. februara. Aleksin cjelokupni život i Aleksino svetosavsko opredjeljenje je bilo opredjeljenje njegove cijele generacije, odnosno slavnog doba Mostara - poručio je Krulj.

Izraz tog života i tog opredjeljenja je, naveo je on, Saborna crkva Svete Trojice, kao što je izraz Savinog života i opredjeljenja za Hrista: Žiča, Studenica, Sopoćani, Mileševa, Stupovi, Gračanica, Dečani, Pećaršija...

- Naš obraz treba biti Sveti Sava, a naše opredjeljenje i naš put je Hristos Gospod. Da bismo kročili na taj put, trebamo se probuditi iz mrtvoga sna ljenosti, nemara, neodgovornosti i grijeha. I ne samo to, mi ovdje u Mostaru i Dolini gdje duvaju protivni vjetrovi, moramo da budemo iznad prosjeka da bismo bili ravnopravni sa prosječnima. Znam, nije to lako - naveo je sveštenik Krulj.

On je podsjetio da nije bilo lako ni slavnim mostarskim precima po turskim tamnicama, austrougarskim kazamatima, ustaškim stratištima, komunističkom sivilu i najnovijem pogromu i progonu, pa su opet iza sebe, a za nas i našu djecu, ostavili veličanstvena djela svetosavske kulture.

"Neka i nama, u ovom nimalo lakom i blagonaklonom vremenu i trenutku, svetosavski obraz i hrišćansko opredjeljenje bude život da bi oživotvorili Saborni hram i istinski obnovili sebe i Mostar", poručio je Krulj.

Svetosavskoj akademiji prisustvovali su konzul Srbije u Mostaru Marija Bakoč, sveštenstvo Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske, predstavnici srpskih udruženja, te brojni gosti.

Svetosavska akademija u Mostaru održava se tradicionalno od 2009. godine, a prvi put u ovom gradu održana je davne 1883. godine, kada ju je organizovao čuveni srpski pjesnik Aleksa Šantić.