Zvizdić poziva na obustavljanje izgradnje do postizanja sporazuma o pravima i obavezama dvije zemlje, u skladu sa odredbama Konvencije UN o pravu mora, kao i o načinu povezivanja odvojenih teritorija Hrvatske koji ne bi narušavao kvalitet povezivanja BiH sa međunarodnim vodama.

"Brza i uspješna ratifikacija Ugovora o granici između BiH i Hrvatske bila bi najbolja potvrda obostrane opredijeljenosti i pozitivne političke volje kao i dobrih dosadašnjih i budućih komšijskih odnosa baziranih na poštivanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta, međusobnog uvažavanja i poštivanja normi međunarodnog prava", smatra Zvizdić.

On je podsjetio na činjenice koje je naveo u svom prvom pismu u vezi sa protivljenjem izgradnji Pelješkog mosta bez prethodnog rješavanja otvorenih bilateralnih pitanja u pogledu utvrđivanja granice na moru između BiH i Hrvatske.

"Sa žaljem konstatujem da Hrvatska nije iskazala spremnost da se dogovorno pristupi traženju i iznalaženju adekvatnih rješenja u pogledu konačnog utvrđenja granice na moru između dvije zemlje, te da je današnje ozvaničenje početka radova na izgradnji Pelješkog mosta u suprotnosti sa zvaničnim stavovima institucija BiH, međunarodnim pravom i pozitivnom praksom dobrosusjedskih odnosa", navodi se u pismu.

Zvizdić ističe da zbog navedenog još jednom želi ukazati na nepobitne činjenice o pravu BiH i na neizostavnu potrebu da se ovo sporno pitanje riješi na obostrano zadovoljstvo.

On je podsjetio da je Predsjedništvo BiH 3. marta 2007. godine na sjednici Međudržavnog vijeća za saradnju između BiH i Hrvatske iznijelo zvaničan stav BiH povodom izgradnje mosta Komarna–Pelješac, u kojem je naglašeno da je BiH "protiv izgradnje mosta do rješavanja otvorenih pitanja vezanih za identifikovanje morske granične linije između dvije zemlje", te je "zatraženo da Hrvatska ne preduzima nikakve jednostrane radnje na izgradnji mosta".

Predsjedništvo BiH je o svom stavu, upoznalo predsjednika i premiejra Hrvatske u pismu iz aprila 2009. godine, kojim se obavještava Hrvatska da, prije planirane izgradnje mosta Komarna-Pelješac, dvije zemlje trebaju pristupiti rješavanju pitanja razgraničenja na moru i dogovora oko prava BiH, u skladu sa Konvencijom UN o pravu mora od 23. aprila 2009. godine, nakon čega Predsjedništvo BiH nije usvojilo bilo kakav akt kojim bi pomenuti zaključak bio izmijenjen ili stavljen van snage.

"Gore navedeno ni na koji način se ne može tumačiti kao `pokušaji uslovljavanja izgradnje Pelješkog mosta, nekim drugim pitanjima, potpuno nevezanim sa izgradnjom mosta` a kako se navodi u Vašem odgovoru na moje pismo", poručio je Zvizdić Plenkoviću.

On je istakao da je riječ o zvaničnim stavovima BiH, koji se sigurno ne mogu zanemariti, niti se njihovo neprihvatanje preduzimanjem jednostranih aktivnosti Hrvatske može smatrati načinom za rješavanje bilateralnih spornih pitanja.

"Riječ je o pravu BiH na slobodan i ničim ometan put do međunarodnih voda, a što je zagarantovano pravo svake pomorske države prema Konvenciji UN o pravu mora. Nijedna država se ne može proglašavati ekskluzivnim suverenom na morskom javnom dobru pod režimom međunarodnog prava, a koje u ovom slučaju, pripada i BiH", istakao je Zvizdić.

U pismu Plenkoviću, Zvizdić naglašava da potpisana "Usaglašena bilješka iz decembra 2006. godine", koju spominje Plenković u odgovoru, ne može ni biti ništa više od bilješke, niti može proizvoditi bilo kakve pravne posljedice, jer, kako je to i u samoj bilješci jasno konstatovano, ista može predstavljati dogovor između BiH i Hrvatske samo u slučaju da bude odobrena od Savjeta ministara BiH.

"Smatram da je neophodno da Vi, kao odgovoran premijer zemlje članice EU, napravite iskorak iz dosadašnje situacije i ponudite BiH razgovore putem Vaših ovlaštenih predstavnika, uz obustavljanje daljih aktivnosti na izgradnji Pelješkog mosta, sa težnjom postizanja dogovora na korektnoj i fer osnovi, uz posredstvo EU", naveo je Zvizdić.

On je napomenuo i da je Savjet ministara BiH 2014. godine donio odluku o imenovanju Zajedničkog tima za pregovore sa Hrvatskom o primjeni Konvencije UN o pravu mora i razgraničenja na moru, ali da razgovori o navedenom nikada nisu ni otpočeli jer Hrvatska nije iskazala razumijevanje, niti ponudila svoje predstavnike za učešće u radu Zajedničkog tima.

"U cijelom procesu oko izgradnje Pelješkog mosta Hrvatska je preduzimala aktivnosti kojima, uglavnom, samo informativno obavještava BiH o aspektima izgradnje Pelješkog mosta, pri čemu raspoložive činjenice tumači i uzima u obzir selektivno, onako kako to najviše odgovara interesima Hrvatske", naveo je Zvizdić.

On je istakao da se u potpunosti zanemaruje relevantna činjenica da je Hrvatska sama preuzela sve ravne polazne crte bivše SFRJ, kod utvrđivanja unutrašnjih morskih voda i razgraničenja na moru sa međunarodnim vodama, a da je to pravo uskraćeno, te se i danas uskraćuje, drugim nasljednicama bivše SFRJ koje izlaze na Jadransko more, među kojima je i BiH, nudeći im da se zadovolje međunarodno i opštepriznatim pravom neškodljivog prolaza.

"Ono čime se pravi još veća šteta BiH jeste činjenica da je Hrvatska, preuzimajući ravne polazne crte bivše SFRJ svojim unutrašnjim zakonodavstvom, a suprotno Konvenciji UN o pravu mora, onemogućila BiH pravo pristupa međunarodnim vodama, tako da je BiH, u trenutnim okolnostima, zatvorena unutrašnjim morskim vodama Hrvatske preko kojih ne postoji niti međunarodno i opštepriznato pravo neškodljivog prolaza", naveo je Zvizdić.

On je dodao da u svim pobrojanim okolnostima, jako nepovoljnim po BiH, Hrvatska nastoji prezentovati kao da postoji dijalog između BiH i Hrvatske u pogledu razjašnjenja svih pitanja u skladu sa Konvencijom UN o pravu, a ne želi se priznati da u konkretnom postoji neslaganje oko razgraničenja na moru sa kojim je povezan i projekat izgradnje Pelješkog mosta.

Zvizdić je pismo uputio i predsjedniku Evropske komisije Žan-Klod Junkeru, komesaru Evropske komisije za regionalnu politiku Korini Kretu i evropskom komesaru za transport Violeti Bulc.

Hrvatska je danas počela izgradnju mosta Pelješac koji bi kineska kompanija "Čajna rod end bridž korporejšn" /CRBC/ trebalo da završi za 36 mjeseci.

U Dubrovniku je prije tri mjeseca potpisan oko 500 miliona KM vrijedan ugovor o gradnji mosta sa pristupnim putevima. Most će biti dug 2.404 metra i visok 55 metara, što znači da će brodovima biti osiguran nesmetan prolazak do Neuma.

EU će sufinansirati projekat sa 357 miliona evra, odnosno sa 85 odsto prihvatljivih troškova. Ukupna vrijednost projekta premašuje 526 miliona evra, od čega su prihvatljivi troškovi nešto iznad 420 miliona evra.

Izgradnji mosta se protive, prije svega, bošnjački političari u BiH koji su tražili obustavljanje gradnje dok se ne utvrdi morska granična linija i omogući pristup BiH otvorenom moru.