"Frilens" radnici u Federaciji BiH su već više od mjesec dana nezadovoljni zbog, kako neki tvrde, retroaktivne primjene zakona zbog koje moraju plaćati porez. Bura se koliko-toliko stišala, ali problemi su ostali.
Filip Andronik, ilustrator "slobodnjak" iz Sarajeva, naglašava da niko ne želi da izvrdava svoje obaveze - ali želi da zna na čemu su.
"Postoje poslodavci, postoje izvršioci usluga, unutar države BiH, odnosno FBiH, ali koncept radnika koji živi ovdje a radi za stranog poslodavca je jednostavno nepoznat državi. Mi želimo da se napravi neki ustroj svega toga, da znamo šta plaćamo, da znamo da od toga imamo neku beneficiju, da li je to porezno, penziono, zdravstveno", kaže frilens ilustrator Filip Andronik.
Problem je nastao kada je federalna Poreska uprava u julu objavila javni poziv, kojim podsjećaju sve poreske obveznike da prijave oporezive prihode iz inostranstva. Ističu da ništa nisu retroaktivno primjenjivali, jer su zakoni o porezu na dohodak stari skoro deset godina. Poreznici u Srpskoj tvrde da oni već godinama sve uredno naplaćuju.
"Oni su obavezni da plate ostali dohodak, po stopi od 10 odsto, ukoliko taj porez nije obračunao i platio njihov isplatilac", kaže Vlado Kovačević iz Poreske uprave Republike Srpske.
Najviše "slobodnjaka" u Srpskoj se bavi programiranjem, i uglavnom uredno ispunjavaju svoje obaveze. U banjalučkom IT klasteru koji okuplja 17 softverskih kompanija, kažu da sa porezom nemaju nikakvih problema - ali žele da država ukloni administrativne barijere, zbog lakšeg poslovanja.
"To nama treba, da nam se barijere otklanjaju, da mi brže i bolje rastemo, a mi ćemo da platimo porez koji treba, jer mislim da imamo i projekata i para i znanja da možemo da ga platimo. Što se tiče nekih povlastica, moje lično mišljenje - nisam siguran da nam to treba, zašto da ja, koji imam i dobre plate i dobre projekte, da imam manje poreze nego neka žena u kiosku ili neka žena sa frizerskim salonom", kaže Vladimir Kežić, predsjednik IT klastera Banjaluka.
Kežić dodaje da su porezi na dohodak među najnižima u regionu, što dodatno pomaže frilenserima. Ali i u Srpskoj i u Federaciji, frilenseri se slažu u jednom - posao bi im bio mnogo lakši ako bi ih zakon konačno prepoznao.
