Radanović je podsjetio da je u Drugom svjetskom ratu na Garavicama za mjesec dana ubijeno oko 12.000 Srba, te dodao da je zahtjev za održavanje komemoracije kantonalnom MUP-u uputio Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova. 

On je naveo da je zahtjev predat prije 20 dana, da je komemoracija bila planirana za 14. septembar, a da su danas dobili telefonsko obavještenje o odbijanju, bez navođenja razloga. 

"Ovo je šesti ili sedmi put da kantonalni MUP maltretira narod koji pokušava da obilježi stradanje na Garavicama. To je jedno od najstrašnijih mjesta. U engleskoj literaturi ovo mjesto se definiše kao mjesto za eliminaciju", rekao je Radanović. 

On je naveo da je prema evidenciji bihaćkog okruga u ljeto 1941. godine na Garavicama stradalo 12.000 Srba, dok je prema britanskim izvorima ubijeno 14.000 Srba. 

Prema njegovim riječima, Garavice su, prema broju žrtava odmah iza Jasenovca i Jadovnog, i predstavljaju treće najveće srpsko stratište za vrijeme Drugog svetskog rata. 

Garavice su mjesto masovnog pogubljenja, masovna grobnica i spomen-područje u neposrednoj blizini Bihaća. Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine ustaše su izvršile masovni pokolj srpskog civilnog stanovništva u kojem je ubijeno oko 12.000 ljudi, među kojima veliki broj djece. 

Ubijeni stanovnici Bihaća i okoline su bili skoro isključivo Srbi i u manjem broju Jevreji. 

Ovo stratište je zapostavljeno nakon Drugog svjetskog rata jer su činjenice o zločinu i pokolju nad civilima u Bihaću, koji je sprovela Nezavisna Država Hrvatska, držane daleko od očiju javnosti bivše Jugoslavije.